Predmet Kovačević je u službi prikupljanja poena Demokratske fronte

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Predmet Kovačević je u službi prikupljanja političkih poena Demokratske fronte'', rekla je u intervjuu za portal BHRT-a Monika Mijić, v.d. agentice BiH koja je pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu zastupala žalbu u ime Vijeća ministara BiH.

Tvrdi kako se suočavala opstrukcijama, prijetnjama i, kako kaže, maltretiranjima. Odgovorila na optužbe da je nezakonito predstavljala BiH kao agentica kojoj je istekao mandat, ali i o optužbama na račun Christiana Schmidta da radi u interesu HDZ-a.

Neprimjerene taktike

''Tvrdnje o navodnom nezakonitom imenovanju su potpuno netočne. Njihova svrha je bila da se na bilo koji način onemogući preispitivanje presude u predmetu Kovačević pred Velikim vijećem Suda od 17 sudaca, jer su aplikant i oni koji ga podržavaju bili svjesni da postoji velika vjerojatnost da će ova presuda pasti ako je bude preispitalo Veliko vijeće. Ono što je interesantno jeste da aplikant nije osporavao taj status u postupku pred Vijećem Suda od 7 sudaca, već tek kada je shvatio da će biti podnesen zahtjev za preispitivanje presude. Ne zaboravimo da postoje i drugi predmeti protiv BiH pred ovim Sudom i nitko od aplikanata u tim predmetima ne osporava status agenata već iznose argumente i dokaze za svoje žalbe, a kako i treba u sudskom postupku. Kad znate da nemate argumente na svojoj strani, onda se služite takvim neprimjerenim taktikama koje možda mogu donijeti rezultate u političkoj areni, ali ne i u sudskom postupku'', rekla je Mijić.

Navela je kako Kovačević ''uopće ne zna šta je posao zastupnika Vijeća ministara BiH i u javnosti potpuno pogrešno govori da bi zastupnici trebali štiti prava građana''.

''Zastupnik Vijeća ministara BiH je advokat države pred Europskim sudom za ljudska prava i dužan je pred tim Sudom braniti Ustav Bosne i Hercegovine, zakone i praksu domaćih sudova i tijela vlasti protiv tužbi koje podnose pojedinci protiv Bosne i Hercegovine'', navela je.

Razlike od predmeta Sejdić i Finci i Zornić

Dodala je kako ''razni pokušaji osporavanja statusa zastupnika nisu prihvaćeni pred Sudom''.

Navela je kako joj po zakonu ne mogu prestati ovlaštenja i obveze zastupnika Vijeća ministara BiH sve dok se ne okonča natječajna procedura za imenovanje zastupnika ili dok je Vijeće ministara BiH ne razriješi ove dužnosti. Navela je i kako  to ne može ugroziti žalbeni postupak u predmetu Kovačević.

Mijić kaže i kako da bi Sud utvrdio da je došlo do diskriminacije u uživanju prava glasa mora postojati različito postupanje prema osobama u sličnim situacijama.

''Takvog postupanja u predmetu Kovačević jednostavno nema! U konkretnom slučaju aplikant, kao i svi drugi građani BiH, jednostavno nema pravo da glasa za članove Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Dakle, ne može biti ograničenja prava niti diskriminacije u uživanju prava koje jednostavno ne postoji prema Ustavu i Izbornom zakonu. Što se tiče Predsjedništva BiH, svim građanima jednako je ograničeno pravo da glasaju za određene članove Predsjedništva ovisno o njihovom mjestu prebivališta. Nadalje, nitko od državljana BiH, bez obzira na mjesto prebivališta, nema pravo glasati za kandidate koji pripadaju ustavnoj kategoriji Ostalih. Bitno je naglasiti da se predmet Kovačević bitno razlikuje od predmeta Sejdić i Finci protiv BiH i Zornić protiv BiH u kojima je aplikantima u potpunosti onemogućeno, zbog njihove etničke pripadnosti, da budu kandidirani za člana Predsjedništva BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH. Za razliku od ovih aplikanata, aplikant u konkretnom slučaju ima i u potpunosti ostvaruje svoje aktivno biračko pravo pod istim uvjetima kao i svaki punoljetni državljanin BiH, a izjašnjavanje o etničkoj pripadnosti nije ni na koji način relevantno za ostvarivanje aktivnog biračkog prava. Kako je u ovom predmetu aplikant u potpuno istoj situaciji kao svi građani BiH, ne može biti riječi o bilo kakvoj dikriminaciji, jer nema različitog postupanja prema aplikantu o odnosu na bilo koga drugog u BiH'', rekla je Mijić.

Smijanje Komšiću

Dodala je kako je na javnoj raspravi u publici bio prisutan i član Predsjedništva BiH Željko Komšić čiji dugogodišnji politički savjetnik Kovačević tuži BiH.

''I aplikant ima obraza tvrditi da nije adekvatno predstavljen u Predsjedništvu, a član Predsjedništva osobno došao na raspravu u Strasbourg da podrži svog savjetnika protiv BiH, čak je  samoinicijativno pisao Sudu u ovom predmetu i podržavao argumente aplikanta. Na javnoj raspravi sam naglasila da za razliku od svih drugih građana BiH koji su aplikanti pred ovim Sudom, samo aplikant Kovačević ima tu privilegiju da mu na raspravu dođe osobno član Predsjedništva BiH da ga podrži. U tom momentu publika se počela tiho smijati i gledati u pravcu člana Predsjedništva BiH'', rekla je.

Naglasila je kako je ova aplikacija ''u cijelosti pokušaj obmane kako domaće javnosti tako i Suda''.

''S tim da ta obmana Suda može dovesti do toga da Sud proglasi aplikaciju zloupotrebom prava na podnošenje aplikacije Sudu i odbaci je zbog toga, a obmana javnosti dovodi do skupljanja političkih poena Demokratske fronte. Kao što sam već rekla, etnička pripadnost aplikanta i bilo kojeg drugog birača je apsolutno nebitna za ostvarivanje prava glasa u BiH. Međutim, s obzirom na to da je presuda Vijeća netočno označila aplikanta kao osobu koja se ne izjašnjava kao pripadnik bilo kojeg konstitutivnog naroda i utvrdila da je aplikant diskriminiran na osnovu svoje etničke pripadnosti, pitanje etničke pripadnosti aplikanta je tako postalo jedno od ključnih pitanja u ovom slučaju. Diskriminacija aplikanta u presudi Vijeća je utvrđena na činjenici da se aplikant ne izjašnjava kao pripadnik nijednog od konstitutivnih naroda, što se pokazalo neistinitim. Naime, aplikant je osoba koja se izjasnila kao pripadnik hrvatskog konstitutivnog naroda i koja je kao Hrvat obnašala javnu, izabranu funkciju vijećnika Gradskog vijeća Grada Sarajeva, te je od strane veleposlanstva Republike Hrvatske potvrđeno da je aplikant prilikom dobivanja hrvatskog državljanstva izjavio svoju pripadnost hrvatskom narodu. Dakle, aplikant je u pogledu činjenice na osnovu koje je utvrđena diskriminacija u presudi Vijeća, a to je njegova etnička pripadnost, obmanuo Sud'', rekla je za BHRT Mijić.

Politizacija

Navela je i kako se visoki predstavnik nikada i nije trebao obratiti Sudu.

''To je netočna informacija senzacionalno plasirana u javnosti kao 'svjedočenje Christiana Schmidta' pred Sudom'', rekla je i dodala kako ''aplikant Kovačević i Demokratska fronta koja stoji iza njega u nedostatku ikakvih pravnih argumenata pokušavaju na sve moguće načine ispolitizirati ovaj postupak i napraviti si alibi za slučaj da njegova aplikacija bude odbačena''.

Mijić kaže da se radi o politizaciji slučaja jer se u predmetu Kovačević ''ne radi o zaštiti individualnih prava, već o zloupotrebi Europskog suda za ljudska prava za ostvarenje političkih ciljeva i skupljanja političkih bodova jedne političke stranke, Demokratske fronte''.

''Pred Sudom je u postupku pet aplikacija Demokratske fronte, odnosno njenih članova. Odlučivanje u ovim predmetima je odgođeno za nakon donošenja presude Velikog vijeća u predmetu Kovačević. Sud je iz odlučivanja u svim ovim ostalim predmetima izuzeo suca Farisa Vehabovića. Sud nije naveo razloge, samo nas je o tome obavijestio. Kao što sam i rekla na javnoj raspravi u dijelu odgovaranja na pitanja pojedinih sudaca, od kako sam podnijela zahtjev za preispitivanje presude u slučaju Zornić 2014. godine, sve je učinjeno da se institucija zastupnika maksimalno oslabi, da Vijeće ministara BiH ostane bez zastupnika ili barem bez iskusnog i dobrog zastupnika, kako bi svi ovi predmeti jedne političke stranke i jedne političke agende prošli kroz Sud neometano, odnosno bez kvalitetne obrane BiH u tim predmetima. Ne zaboravimo da će pred Europski sud za ljudska prava dolaziti i mnogi drugi predmeti koji će biti također biti politički interesantni. Za očekivati je da će se u skoroj budućnosti nakon iscrpljivanja domaćih pravnih lijekova, pred ovim Sudom naći i predmeti Milorada Dodika, Fadila Novalića, Ranka Debevca, Osmana Mehmedagića i mnogi drugi slični predmeti. Uz sve ove opstrukcije i dugogodišnje urušavanje državne institucije zastupnika pred Europskim sudom za ljudska prava kako očekivati adekvatnu obranu BiH u svim ovakvim predmetima. Ovakva praksa pritisaka na zastupnike je vrlo štetna jer ukoliko ne prestane ona može dovesti do toga da uopće neće ni postojati ova institucija na državnoj razini odnosno da BiH jednostavno neće imati adekvatnu obranu pred Europskim sudom za ljudska prava'', rekla je.