Nitko ne mari
Predstavnici Roma podijelili iskustva u politici: Nepravda i iskorištavanje
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ne postoji službeni podatak o tome koliko Roma i Romkinja ove godine ima pravo glasa. Malo je i Roma na listama stranaka, a u predizbornim programima priča o manjinama i njihovim pravima ne zauzima značajno mjesto.
Koliko je ovo pitanje suštinski važno političkim strankama pokazuje i sljedeći podatak: Newipe je za potrebe ovog teksta poslao upit svim relevantnim političkim strankama u BiH, u oba entiteta. Pitali smo ih je li i koliko važno mjesto romska manjina zauzima u njihovim programima, što mogu poduzeti kako bi bh. Romi bolje živjeli te jesu li ispunili ranija obećanja.
Bez odgovora
Nitko od njih nije odgovorio na naša pitanja tijekom proteklih desetak dana. Nijedna politička stranka nije se odazvala našem pozivu da predstavi ono što obećavaju ili čine za Rome. Nije teško onda zaključiti kako bi u praksi izgledao njihov trud da poprave život najveće bh. manjine.
Nije nevažno, razgovor smo dogovorili i sa Dervom Sejdićem, koji je nedavno pristupio SDP-u i na ovim izborima je kandidat za državni parlament. Unatoč dogovoru i višednevnoj komunikaciji, ni on nije odgovorio na naša pitanja. A pitali smo ga što će uraditi za svoje Rome u BiH i hoće li njegov politički angažman imati utjecaj na njegov aktivizam, po kojem je dobro poznat.
Pročitajte još
Udruženje Aksiom već nekoliko godina provodi kampanje i istraživanja o tome koliko se Roma nalazi na kandidatskim listama, kao i analize o stavovima romske zajednice o izborima. Asmir Husić iz Aksioma podcrtava činjenicu koju smo naveli na početku teksta – ne zna se koliko bh. Roma ima pravo glasa. S druge strane, za razliku od izbora provedenih 2020. godine, ove godine mnogo je manje kandidata romske nacionalnosti na listama, što ponovno dovodi u pitanje politiku koju vode političke stranke, kaže Husić:
"Imajući u vidu da će u idućem periodu biti aktualna predizborna obećanja, ideja nam je da kroz ovu anketu dobijemo povratne informacije o tome jesu li, prije svega, Romi raspoloženi za izlazak na izbore, prepoznaju li svoje favorite, smatraju li da netko može zastupati njihove interese te jesu li im ovi izbori bitni.
Dvije opcije
Sugovornici Newipea ipak upozoravaju da oni koji se nađu na listama vrlo često budu zloupotrijebljeni od strane političkih stranaka. Indira Bajramović iz Udruženja Bolja budućnost definira to na jednostavan način:
"Ako razmišljaju svojom glavom onda je dobro, ali ako se priklone isključivo potrebama političke stranke na čijoj su listi onda to nije korektno".
Na istom je tragu i Asmir Husić. Kaže da onog trenutka kada romski kandidati odluče ući u politiku imaju dvije opcije:
"Da zastupaju najbolje interese svoje zajednice kao neovisni kandidati ili se pridruže političkoj stranci, gdje naposljetku imaju ograničeno djelovanje po ovom pitanju te su prvenstveno fokusirani na zastupanje najboljeg interesa 'stranke'. Naravno, ne impliciram da je sve tako crno i bijelo u ovom procesu, postoje izuzeci, međutim situacija u cjelini je jako prozirna i da se interpretirati na prethodno spomenuti način", naglasio je Husić.
Baš zbog nepravde iz politike je istupio Redžo Seferović, nekada predsjedavajući Općinskog vijeća Zavidovići. Danas nije politički aktivan iako je to bio više od 20 godina.
Nepravda
Razlog je, pojašnjava za Newipe, nepravda od strane predsjednika političkih stranaka, pa do kandidata koji su na listama, koji većinom mnogo obećavaju a ništa ne ispunjavaju, pa čak i kradu glasove, tvrdi Seferović.
Pročitajte još
Prati političku scenu u BiH i jako je razočaran u ponašanje političkih stranaka:
"Romi su jedna od najvećih nacionalnih manjina u BiH. Socijalna karta pokazuje da vlada siromaštvo, nepismenost, diskriminacija među Romima, ljubomora… i onda to iskorištavaju političke stranke koje rade na razjedinjavanju Roma uz pomoć čelnika NVO koji su povezani s velikim strankama. Svaka stranka bi trebala koliko toliko spomenuti Rome kao narod jer oni to i zaslužuju".
Nažalost, uočava Seferović, Rome malo tko ili nitko i ne spominje jer ih smatraju "jeftinom mašinerijom":
"Nijedna politička stranka, koliko je meni poznato, nije došla ili posjetila romske zajednice ni prije ni poslije izbora jer smo poslije izbora izbrisani iz njihovih očiju".
Bez mandata
Nije rijetkost da kandidati koji se nalaze na listama stranaka u konačnici ne dobiju zasluženi mandat.
Nedžad Jusić sada je neovisni vijećnik u Tuzli, ali je na izborima 2014. godine nastupao ispred Saveza za bolju budućnost kao kandidat za Skupštinu Tuzlanskog kantona. U konačnici, po broju dobivenih glasova bio je treći, ali je 'završio' na 35. mjestu na listi stranke. Nakon toga, razočaran, napušta SBB:
"Već prije toga počele su unutarstranačke igre, unaprijed se znalo tko će biti na vrhu liste. Ja sam tada praktično bio iskorišten da bi se dobili glasovi romske zajednice na moj račun. Izašao sam iz stranke jer ne želim da bilo tko manipulira mojim imenom, ali ni glasovima Roma. Ta politička opcija je na osnovu mojih glasova dobila još jedan mandat".
Gorko je iskustvo Jusić izvukao iz ovog slučaja:
"Želim reći Romima da, ako odluče da uđu u političku igru, budu spremni da će biti izigrani", naveo je Jusić.
Cijeli tekst pročitajte OVDJE.
