Prijedlog koji neće proći - Što SDA želi mijenjati u izbornom zakonu?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Zastupnici SDA u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH predložili su izmjene Izbornog zakona BiH koje bi trebalo razmatrati na posebnoj sjednici ovog doma u petak, objavile su Nezavisne novine.

Suština izmjena je u tome da se u izborni proces uvode nove tehnologije, skeneri za osobne dokumente, otisak prstiju i brojanje, kao i video-nadzor, međutim te nove tehnologije prema prijedlogu SDA primjenjivale bi se tek na općim izborima 2026. godine.

Nema žalbi

Zanimljiv prijedlog SDA je i da je odluka Središnjeg izbornog povjerenstva o potvrđivanju izbornih rezultata konačna, obvezujuća i protiv nje nije moguće izjaviti žalbu, a predloženo je i značajno povećanje broja potpisa za sudjelovanje na izborima za različite nivoe vlasti. Recimo, za izbore za člana Predsjedništva BiH potrebno je 3.000 potpisa, a predlaže se da to bude 7.000 potpisa.

Za SDA razlog za donošenje zakona, kako su naveli u obrazloženju, je unapređenje izbornog procesa u cjelini, a predložene izmjene predstavljaju napredak koji se između ostalog odnosi na tehnička pitanja, ali i način formiranja biračkih odbora i sprečavanje zloupotreba izbora članova biračkih odbora, zatim sprečavanje zloupotrebe javnih resursa u svrhe kampanje, stvaranje pretpostavki za uvođenje elektronske identifikacije birača i elektronskog brojanja glasova, kao i uvođenje instituta "mirovanja mandata".

Izmjenama i dopunama Izbornog zakona BiH, koje je predložila SDA, predviđeno je i "mirovanje mandata". U zakonu se navodi da osoba koja je izabrana u zakonodavni organ bilo koje razine vlasti, za vrijeme trajanja mandata, može obavljati izvršnu funkciju.

Mirovanje

"Za vrijeme obavljanja njegove izvršne funkcije mandata osoba u zakonodavnom organu ostaje u mirovanju. Osoba koja je izabrana u zakonodavni organ na bilo kojoj razini, a na osnovu prethodnog mandata obavlja izvršnu funkciju i odluči da je nastavi, dužna je svoj mandat staviti u mirovanje prije konstitutivne sjednice zakonodavnog organa u koji je izabrano dok se druga osoba ne imenuje na istu izvršnu funkciju ili dok ne podnese ostavku. U periodu u kojem mandat miruje mandat se dodjeljuje sljedećem kandidatu s iste liste s koje je izabrana osoba s mandatom u mirovanju", navodi se u prijedlogu SDA.

Osim uvođenja novih tehnologija, prijedlogom SDA, predsjednika i zamjenika predsjednika biračkog odbora birao bi SIP, a ne kao do sada općinsko izborno povjerenstvo.

Upitna sjednica

No, banjalučka tiskovina navodi kako je upitno hoće li se ta sjednica uopće održati, a ukoliko se i održi izvjesno je da ono što je predloženo neće dobiti podršku Republike Srpske.

"Formalni uvjeti za sjednicu nisu ispunjeni. Hitnost zakona se mora obrazložiti, a u članu 132 kojim se mijenja član 20.15a se navodi da se potpuna primjena zakona koji se odnosi na nove tehnologije primjenjuje 2026. godine. Šta je tu onda hitan postupak?", rekao je Milorad Kojić, zastupnik SNSD-a u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine BiH, dodajući da je sporno i to što se izmjenama na mnogo mjesta predviđa da će SIP pravilnicima urediti pitanje korištenja novih tehnologija, a što je nedopustivo jer tako nešto se ne može uređivati pravilnicima.

Nezavisne novine navode kako se iz neslužbenih izvora moglo čuti da, osim SNSD-a, ni HDZ neće podržati izmjene Izbornog zakona, ako bi i kojim slučajem došle na glasanje, i to iz razloga što se u dijelu izbora članova Predsjedništva BiH ništa ne mijenja.

Ranije je, podsjetimo, čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao kako neće podržati polovične izmjene izbornog zakona, odnosno da uz tehničke izmjene, moraju biti promijenjene i nepravilnosti vezane za mogućnost nelegitimnog predstavljanja.