Franjo Ferdinand je bio zaprepašten odlukom o aneksiji BiH

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Da u Sarajevu 1914. godine nije došlo do atentata, što je bio uvod u 1. svjetski rat, stari kontinent mogao se u 20. stoljeću razvijati prema jednoj vrsti konfederacije koju je zagovarao tada ubijeni austrijski prijestolonasljednik Franjo Ferdinand, smatra britanska povjesničarka koja se bavi europskom poviješću s početka prošlog stoljeća.

"Franjo Ferdinand je bio zaprepašten odlukom da se 1908. anektira Bosna i Hercegovina jer je unaprijed znao da će to izazvati napetosti na Balkanu, ali ga nitko o tome nije ništa pitao. Njegova je politička ideja bila stvaranje nečega što je on zvao Sjedinjene Države Europe, po uzoru na SAD, pri čemu bi i u Austrijskoj monarhiji svaka zemlja imala određen stupanj neovisnosti", kazala je u Ljubljani povjesničarka Sue Woolmans na predstavljanju slovenskog prijevoda knjige "Ubojstvo Franje Ferdinanda - Sarajevo, romansa koja je promijenila svijet", koju je napisala u suautorstvu s američkim povjesničarom Gregom Kingom.

U njoj opisuju intimniju stranu života nadvojvode, njegovu ljubav prema plemkinji nižeg ranga Sofiji, koju je oženio i tako se otuđio od dvora i carske obitelji, Ferdinandove političke ideje te njegov odnos s ostarjelim ocem, carom Franjom Josipom.

Predstavljanju knjige, za koju je napisala i predgovor, nazočila je Ferdinandova praunuka, princeza Sophie von Hohenberg, čije su obiteljske uspomene i arhiv u knjizi također korišteni.

Kazala je da je o povijesti obitelji i o svom pradjedu mnogo pročitala, ali i doznala od rođaka s kojima ponekad govori o obiteljskim uspomenama i nesretnoj sudbini djece i nasljednika u Sarajavu ubijenih Franje Ferdinanda i princeze Sofije.

Za vrijeme u kojemu je živio Franjo Ferdinand je izražavao relativno moderne poglede, a slavenske je narode privlačio i idejama o trijalističkom uređenju monarhije, čime je u budućnosti namjeravao izbalansirati komplicirane odnose u njoj, navode neki slovenski povjesničari.