Globalni rat
Kada BiH misli rezervirati cjepivo za svoje stanovnike?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Države širom svijeta već mjesecima u punom kapacitetu i s najvišeg državnog vrha rade na rezerviranju i nabavci što većeg broja doza cjepiva protiv koronavirusa i to čim ona bude dostupna na tržištu.
Znanstvenici velikih svjetskih farmaceutskih kompanija sve su bliže cjepivu koje bi moglo zaustaviti pandemiju, a vlasti država žele se na vrijeme pobrinuti da njihovi građani dobiju što prije i što više spasonosnih doza.
Otvorena mogućnost
Za to vrijeme u Bosni i Hercegovini vlasti još nisu informirale bh. građane da su osigurale proračun niti garancije da će i bh. građani blagovremeno imati pristup budućem cjepivu, otkriva Avaz.
Fahrudin Radončić, bivši predsjednik Koordinacionog tijela za zaštitu i spašavanje BiH i ministar sigurnosti, ističe da BiH mora hitno osigurati sredstva i način da što brže osigura cjepiva za sve građane.
''Već određeno vrijeme u svijetu se vodi pravi nevidljivi globalni rat koja će vlada bolje zaštititi svoje građane na način da unaprijed kupi što veći broj doza cjepiva za svoje građane. Uplaćuju se stotine milijuna, milijarde dolara i eura i u tome prednjače vlade SAD i EU'', navodi Radončić.
Također, kako ističe, i susjedne Srbija i Hrvatska potpuno transparentno ulaze u utrku koja znači spašavanje života.
''Zato je nedopustivo da, prvenstveno Vijeće ministara BiH, ali i entitetske vlade, na čelu s liderima SNSD-a, HDZ-a i SDA, u roku odmah ne pokrenu mehanizme za osguravanje proračuna i načina kupovine budućih cjepiva u što većem broju za sve građane BiH. Brzina reakcije će sigurno smanjiti broj mrtvih, ali i ubrzati ekonomski oporavak države u cjelini'', ističe on.
Iako BiH jeste nominalno postala dio Sporazuma o zajedničkoj javnoj nabavci sa EU, pri čemu je otvorena mogućnost i nabavke cjepiva, radi se o sporazumu koji je potpisalo 37 država s više od 537 milijuna ljudi.
Putem tog mehanizma moguće je nabaviti i zaštitnu opremu, respiratore, ali stvari, očito, idu sporije nego što se očekuje.
''Mehanizam zajedničke nabavke uspostavljen je s ciljem poboljšanja pripravnosti država članica za odgovor na krizne situacije, odnosno za stvaranje zaliha medicinskih protumjera prije nastanka krizne situacije. Primarni cilj nije bio da taj mehanizam bude instrument koji će se koristiti u kriznim situacijama. Trenutačne okolnosti naglašavaju važnost pripravnosti i istodobno izlažu taj mehanizam golemom pritisku'', navodi se u dokumentu Europske unije koji je „Avaz“ dobio na uvid.
Stvaranje zaliha
Naime, čak i kada krene nabavka budućeg cjepiva, veliko je pitanje kojim redom će ići isporuka. U sporazumu se ističe da će se o tome odlučivati naknadno, što u velikoj mjeri BiH stavlja u tešku poziciju, s obzirom na to da ne participira u upravljačkim strukturama EU.
''U kontekstu bolesti COVID-19 primjenjuje se pregovarački postupak zbog razloga iznimne hitnosti. To znači da se potencijalni ponuditelji utvrđuju analizom tržišta i da ponudu mogu dostaviti samo pozvana trgovačka društva. Nakon prihvaćanja ponude, države članice dobivaju ukupnu količinu naručenih ili rezerviranih proizvoda. Međutim, stopa isporuke ovisi o proizvodnim kapacitetima proizvođača i primjenjivim kriterijima raspodjele. Konačnu raspodjelu raspoloživih iznosa medicinskih protumjera određuje poseban upravljački odbor'', istaknuto je u stavu EU.
Dakle, nabavka će se vršiti samo za naručene ili rezervirane proizvode i to na bazi odluke upravljačkog odbora.
Ali, za to vrijeme mnoge države, među kojima prednjače one utjecajnije i bogate poput SAD ili država članica Unije već sklapaju predugovore s proizvođačima.
Velika bitka
Američka vlada će platiti 1,95 milijardi dolara za 100 milijuna doza potencijalna cjepiva koju razvijaju zajedno njemačka kompanija “BioNTtech” i američka kompanija “Pfizer“. Velika Britanija je rezervirala do 30 milijuna doza potencijalnog cjepiva, sklopila je i poseban ugovor s kompanijom “Astra Zeneka” za 100 milijuna doza vakcine, dok je od GSK-a i “Sanofi Pastera” naručila 60 milijuna doza. “Astra Zeneka” također ima ugovor s četiri zemlje EU - Nizozemskom, Njemačkom, Francuskom i Italijom - o kupovini 400 milijuna doza. Hrvatska je nedavno priopćila da je rezervirala 1,5 milijuna doza cjepiva.
BiH se nada da će dobiti dozu za 20 posto stanovništva
Iz Ministarstva civilnih poslova BiH su ranije naveli da je ''Bosna i Hercegovina među zemljama koje će imati jednak pristup nabavci cjepiva protiv COVIDA-19 kada bude dostupna''.
''Za sve države, pa samim tim i za BiH, bit će osigurano 20 posto cjepiva u odnosu na broj stanovnika'', naveli su, a pozivajući se na pristupanje BiH Globalnoj alijansi za vakcine (GAVI).
Riječ je o inicijativi više od 150 država koje traže zajednički i ravnomjeran pristup cjepivima, a pod kapom UN-a.
Jasenko Karamehić, jedan od najeminentnijih imunologa i stručnjaka u BiH, kazao je da je cjepivo jedini realan spas.
''Ako se radi s EU, mislim da će u pitanju biti ova cjepiva s Oxforda. Imam povjerenje u cjepiva samo iz zapadne Europe i SAD, jer su to ozbiljne zemlje. Moraju se proći kliničko-farmakološka ispitivanja, sva moguća, da bi dozvolili da cjepiva krenu u distribuciju s najmanje nuspojava'', kazao je on.
