Ratni zločinci i izbori: Podržani Bećirovićevi prijedlozi o Izbornom zakonu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavnopravna komisija Zastupničkog doma Parlamentarne skupštine BiH danas je, u nastavku ranije prekinute sjednice, utvrdila usklađenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH te podržala principe Prijedloga zakona o dopuni Izbornog zakona BiH i Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH koje je predložio Denis Bećirović (SDP BiH).

Te zakonske prijedloge podržala su četiri člana komisije dok su tri člana bila protiv - Aleksandra Pandurević (SDS), Momčilo Novaković (NDP) i Nikola Lovrinović (HDZBiH).

Bećirović je na sjednici Komisije, pojašnjavajući prijedlog dopuna Izbornog zakona BiH, kazao kako misli da su sazreli uvjeti da unutar Parlamentarne skupštine, prvo u Zastupničkom domu, zatim i u Domu naroda, usvoje izmjene i dopune Izbornog zakona koje se odnose na zabranu kandidiranja pravosnažno osuđenih ratnih zločinaca i njihovog imenovanja na javne funkcije.

Član Komisije Nikola Lovrinović je tijekom rasprave kazao kako bi volio da se za ovakve izmjene, koje su krupne, dobije mišljenje Vijeća ministara BiH. Također je kazao kako bi voli da je predlagač ''išao na izmjene i dopune Kaznenog zakona i da tamo bude data mogućnost sudovima da oni izreknu ovakve vrste mjera''.

Predložio je da se zatraži mišljenje Vijeća ministara BiH ili da se ove odredbe riješe kroz izmjene i dopune Kaznenog zakona, ''da se ostavi mogućnost sudovima da oni o tome odluče''.

Članica Komisije Aleksandra Pandurević je navela da je Ustav BiH jasno propisao kome se može uskratiti pasivno biračko pravo.

Bećirović je nakon sjednice Komisije izjavio novinarima da je ovo prvi put u postdaytonskom razdoblju da je Ustavnopravna komisija podržala prijedlog promjena Izbornog zakona na način da se zabrani kandidiranje osuđenih ratnih zločinaca i ''podržala je i prijedlog zakona o zabrani negiranja, poricanja i marginaliziranja genocida''. Ocijenio je da je to važan korak, dodajući da mu nije jasno zašto pojedini zastupnici također nisu podržali takav zakon.

Kazao je da ''ovdje neki prave dramu oko toga hoćemo li uskratiti pasivno biračko pravo pravosnažno presuđenim ratnim zločincima u BiH''. Rekao je kako očekuje da će i Zastupnički dom imati dovoljno sluha da se usvoje ova dva zakona. Po njegovim riječima, oni su direktno vezani i s Aneksom 7 kao ''suštinskim aneksom Daytonskog mirovnog sporazuma, jer je nemoguće provoditi Aneks 7, a dozvoliti recimo ratnim zločincima da se kandidiraju na izborima u jednom demokratskom procesu''.

''Mislim da je to u skladu s Ustavom i u skladu s europskim vrijednostima'', kazao je Bećirović, dodajući da su sazrelu uvjeti za ovakva dva zakona.

Predsjedavajući Ustavnopravne komisije Damir Arnaut (SBB BiH) je izjavio novinarima da je SBB BiH od početka govorio da podržava izmjene zakona koje je predložio Bećirović.

''Dakle, negiranje genocida i sve ono što stoji u prijedlogu Bećirovića treba biti sankcionirano'', kazao je Arnaut, dodajući da su to neke osnovne i evropske i demokratske vrijednosti.

Ustavnopravna komisija danas nije primila k znanju Godišnji izvještaj Visokog sudskog i tužiteljskog vijeća BiH, a nakon rasprave je usvojen zaključak kojim se od Kolegija Zastupničkog doma traži da prilikom razmatranja Izvještaja na sjednici Doma osigura prisustvo predsjednika VSTV-a.

Komisija je danas, nakon što je okončala ranije prekinutu, održala i još jednu sjednicu, na kojoj je jednoglasno utvrdila usklađenost s Ustavom i pravnim sustavom BiH i podržala principe Prijedloga zakona o dopunama Krivičnog zakona BiH, koji je predložila zastupnica Aleksandra Pandurević.

Ona je, pojašnjavajući predložene izmjene, kazala novinarima da su za krivična djela iz glave 16 zakona uglavnom propisane minimalne kazne od tri i pet godina.

''Jedino gdje su kazne do godinu dana izricane, gdje je sud izricao, to su bila krivična djela odlaska na strana ratišta i sudjelovanje u neprijateljskoj vojsci. Proteklih godina smo imali recimo da je Sud BiH izrekao šest kazni do godinu dana zatvora i onda se tu uvodi institut zamjena kazne novčanom kaznom. Te osobe otkupe kaznu, ponovo odu na to strano ratište, a postoji i mogućnost uvjetnog otpusta'', navela je Pandurević.

Naš prijedlog je, dodala je, da osobe koje idu na strana ratišta, prije svega moraju ''odležati'' tu godinu, da se ta kazna ne može zamijeniti novčanom kaznom, a druga stvar je da nema uvjetnog otpusta.

Komisija je danas bez rasprave podržala Prijedlog zakona o izmjeni i dopuni Zakona o ministarstvima i drugim organima uprave BiH, čiji je predlagač Vijeće ministara BiH.