O izborima u Mostaru
Reakcije na Čovićevo pismo - javili se svi samo ne oni kojima je upućeno
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Još nema odgovora međunarodnih dužnosnika i institucija na čije adrese je lider HDZ-a BiH Dragan Čović uputio otvoreno pismo, ističući pri tome da se izbori u Mostaru moraju održati isti dan kada i lokalni izbori u svim drugim lokalnim zajednicama u Bosni i Hercegovini, a ne 20. prosinca kako je to odlučila državno Središnje izborno povjerenstvo komisija. Lideri opozicijskih stranaka u Federaciji BiH za N1 ističu da sve vide kao novi pokušaj odgađanja izbora.
Posljednji potez HDZ-a i HNS-a je vrijeđanje inteligencije i razvlačenje pameti, smatra Irma Baralija iz mostarskog ogranka Naše stranke. Naglašava da SIP nije taj koji treba mijenjati zakon kada se govori o zakonski propisanim rokovima.
"Oni su onog momenta kada su potpisivali te iste izmjene Izbornog zakona trebali u tom svom traljavom, da ga tako nazovem, Prijedlogu propisati i kada žele da se održe izbori u Mostaru, a ne sada naknadna pamet. Da su oni zaista željeli izmijeniti oni su trebali propisati i isključivanje rokova za Mostar", smatra Baralija.
Predsjednik Platforme za progres Mirsad Hadžikadić ističe da bi volio da izbori budu 4. listopada te da ništa osim više sile ne utiče na njih. U tom kontekstu smatra da Mostar ne treba izdvajati od ostalih gradova i praviti poseban slučaj.
"Upitno je postavljanje pitanja izbora u Mostaru od strane Čovića nakon što je on sve uradio da do tih izbora ne dođe. Platforma za progres se zalaže za održavanje izbora u Mostaru i da to bude da se zadrži osnova grada koja vodi ka integraciji", poručuje Hadžikadić.
Ne dotiče nas ni sporazum SDA-HDZ pa tako ni pismo Čovića, ističu iz SDP-a. Naglašavaju da su ponudili svoj prijedlog i rješenje za Mostar, ali da nije bilo podrške vladajuće parlamentarne većine, te podsjećaju da je Mostar problem svih građana, a ne isključivo dva naroda.
"Smatram da je ovo još jedan vid pritiska HDZ-a, ali isto tako mislim da ne treba biti naivan pa vjerovati kako HDZ to nešto radi samoinicijativno, a da ne koordiniraju s onima koji čine zajedno s njima vlast", tvrdi Nermin Nikšić, predsjednik SDP-a.
U slučaju Mostara, lider Naroda i Pravde, Elmedin Konaković vidi tri stvari. Prva stvar, kako kaže Konaković, to da je lider HDZ-a BiH Dragan Čović već otkrio svoj plan da pričom o povezivanju izbora pomjera ove izbore zakazane za 15. studeni, što zapravo, smatra Konaković, vodi ka konačnom odgađanju izbora.
"Najopasnija stvar jeste taj Čovićev stav o legitimnim predstavnicima koji po njegovom tumačenju jesu samo oni koji žive na teritoriji pod kontrolom HDZ-a, u ovom slučaju riječ je o Hrvatima i vidim da mu Izetbegović i Dodik u tome daju veliko podršku, i to je najopasniji dio ove cijele priče", smatra Konaković.
Ne želeći komentirati pismo Čovića, iz Koordinacije Srba Mostara podsjećaju na svoj raniji stav, a to je poštovati zakonsku proceduru jer bi, smatraju, u suprotnom došlo do urušavanja sustava.
Za Mostarce je puno prihvatljivije da izbora ne bude nego da pristanu na rješenje koje će Mostar definitivno pretvoriti u mehanički zbroj dviju etničkih kasaba, smatra univerzitetski profesor Slavo Kukić.
"Upravo to se dogodilo, uz blagoslov svjetskih središta moći koji na takva rješenja u vlastitim zemljama nikada ne bi pristali. Cijenu toga će, nažalost, plaćati Mostar i Mostarci", smatra univerzitetski profesor.
Iz mostarskog odbora SDA jučer su za N1 istaknuli kako održavanje lokalnih izbora u Mostaru istog datuma nije naznačeno u sporazumu nego u preambuli, te naglasili da su na to pokušali ukazati uoči izglasavanja dopuna Izbornog zakona, no HDZ je tada kažu smatrao da to nije problem.
