Sa 77 glasova za, 60 protiv i jednim suzdržanim
Sabor: Uz uvrede i optužbe donesen lex AP
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Hrvatski sabor, uz negodovanje oporbe i razmjenu uvreda i optužbi, izmijenio je Kazneni zakon kojim se u kazneno zakonodavstvo uvode dva nova kaznena djela, femicid i curenje informacija iz sudskih istraga.
Uoči glasovanja predsjednik SDP-a Peđa Grbin zaželio je svima sretan dan raspuštanja Sabora, kazavši da darovi koji se donose na ovaj praznik nisu oni koje dobar dio Hrvatske želi - ne žele ih novinari, zviždači i svi oni koji se žele boriti protiv kriminala.
"Ovaj zakon je namijenjen da se dimnom zavjesom prikrije krađa i korupcija, poručio je Grbin.
Reiner: Nitko neće proganjati novinare
"Dar čeka državna blagajna od Grbina koji je 'drpio' 7000 eura", uzvratio je Hrvoje Zekanović (HDS), a Željko Reiner (HDZ) mu poručio da "uporno laže i misli da će ponavljanjem uvjeriti građane u nešto što nije istina". Nitko neće proganjati novinare i medije, to izrijekom piše u zakonu", istaknuo je Reiner.
Kakav je to zakon u kojem mora izrijekom pisati da se novinare i zviždače neće proganjati i da će štiti javni interes, upitala je Marija Selak Raspudić (Most) i odmah dala odgovor. To može biti samo onaj zakonu čijem temelju leži da će činiti suprotno, kazala je.
Nikola Mažar (HDZ) naglasio je da se zakonom štite ustavna prava, pravo na pravično suđenje, presumpcija nevinosti, novinari i javni interes.
Anka Mrak Taritaš (GLAS) napomenula je da su članovi HDZ-a u Europskom parlamentu glasali za uredbu koja je drugačija od ovog zakona, upitavši postoje li dva HDZ-a, jedan domaći i jedan briselski.
I Katarina Peović (RF) kritizirala je zakon kao "stavljanje flastera na usta novinara" i završila s porukom "Smrt fašizmu sloboda narodu.
"Slobodu trebate prvo dati mužu, a onda narodu, replicirao joj je Josip Đakić (HDZ). Nemojte se pozivati na slobodu kad vas žele privesti policajci zbog obiteljskog nasilja", poručio je .
"Smrt fašizmu i smrt komunizmu", nadovezao se Dario Hrebak (HSLS).
Orešković: Pod krinkom femicida podvaljeno kazneno djelo curenja informacija iz istraga
Dalija Orešković (SsiP) ocijenila je da je premijer Andreja Plenković prevario sve žene jer je pod krinkom femicida podvalio kazneno djelo curenja informacija iz istraga.
"Izbori se pretvaraju u pitanje hoće li na slobodi ostati AP, premijer, naše sunce, ili ćemo bez slobode ostati svi mi ostali", rekla je Orešković nakon čega je netko u sabornici na zvučnik pustio poruku koju je ranije uputila Peović.
Domagoj Hajduković (Socijaldemokrati) naglasio je da svaki pokušaj ograničavanja sloboda je loš, da je zakon loš za građane, novinare, za demokraciju.
Temeljna intencija izmjena Kaznenog zakona, te zakona o kaznenom postupku i o zaštiti od nasilja u obitelji je daljnje suzbijanje nasilja nad ženama, radi čega se uvodi i posebno kazneno djelo femicida. Uz femicid, uvodi se i pojam rodno utemeljenog nasilja nad ženama, koje se propisuje kao otegotna okolnost pri počinjenju kaznenog djela.
Kod novog kaznenog djela, curenja informacija iz sudskih istraga, odnosno neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, uvrštena je odredba kojom se isključuje protupravnost postupanja ako je ono počinjeno radi javnog interesa, zaštite žrtve kaznenog djela, u interesu obrane u kaznenom postupku ili u drugom pretežito javnom interesu. I dok oporba u tome vidi zastrašivanje medija, vladajući to opovrgavaju.
Počinitelj, kako je propisano, može biti pravosudni dužnosnik ili državni službenik u pravosudnom tijelu, policijski službenik ili dužnosnik, okrivljenik, odvjetnik, odvjetnički vježbenik, svjedok, vještak, prevoditelj ili tumač, a posebno se propisuje da novinari ne mogu biti počinitelji, pomagatelji niti poticatelji ovog kaznenog djela.
Zastupnici su izmjene Kaznenog zakona izglasali sa 77 glasova za, 60 protiv i jednim suzdržanim.
HND: Lex AP je otvoreni napad novinarsku profesiju, javnost i zviždače
Hrvatsko novinarsko društvo još jednom upozorava na pogubnost izmjena Kaznenog zakona – poznatog i kao „Lex AP“ – za slobodu medija i pravo javnosti da bude informirana, a koji je Vlada RH uputila Saboru na usvajanje.
Članak 307.a Kaznenog zakona „Neovlašteno otkrivanje sadržaja izvidne ili dokazne radnje“ za HND je neprihvatljiv te krovna novinarska organizacija u Hrvatskoj traži njegovo povlačenje.
Javnost mora znati da je uvođenje ovakvog zakonskog rješenja udar na novinarsku profesiju i javni interes te otvoreni napad na zviždače.
“Da je takav Kazneni zakon trenutno na snazi, naše kolegice i kolege koji su danima objavljivali sadržaj poruka što su ih razmijenili bivša državna tajnica i izabrani glavni državni odvjetnik do sada bi već nekoliko puta bili saslušani na obavijesnim razgovorima”, kažu u HND-u, u "otvorenom pismu javnosti" koji su potpisali predsjednik organizacije Hrvoje Zovko, te potpredsjednici Chiara Bilić i Drago Hedl.
Da je takav Kazneni zakon na snazi, hrvatska bi javnost bila prikraćena za cijeli niz afera koje su otkrile naše kolegice i kolege, a za koje građani i građanke moraju znati, dodaju u HND-u.
Iako je predlagatelj, kao jamstvo novinarima i novinarkama da neće biti izloženi represiji, u zakonski prijedlog ubacio javni interes kao razlog za isključenje protupravnosti te izrijekom isključio novinare kao moguće počinitelje, poticatelje ili pomagače u djelu neovlaštenog otkrivanja sadržaja izvidne ili dokazne radnje, to nije tako.
HND upozorava građanke i građane na zabrinjavajuću činjenicu da će se novinarima i novianarkama moći oduzimati mobiteli, laptopi i arhiva koja se u njima nalazi, kao što će se moći presretati i njihovi e-mailovi. Moći će im se pretraživati kuće i stanovi. U sklopu izvidnih radnji tužitelj, ili policajac, može pozvati novinara na obavijesni razgovor, i to ne jednom, nego toliko puta koliko smatra da mu treba. Može pribaviti izliste njegovih telefonskih kontakata, pozivati na razgovor kolege i urednike.
Kod ovakvog kaznenog djela cilj izvida je otkrivanje počinitelja, odnosno osobe koja je novinarima učinila dostupnim informacije od javnog interesa koje su se našle u određenom spisu, a novinarka ili novinar koji je objavio priču istražiteljima će biti trag od kojeg će krenuti.
Takvo postupanje rezultirat će time da će svaki potencijalni zviždač dobro promisliti prije nego što se obrati novinaru ako zna da će policija i tužitelji pretresati njegove kontakte i suradnike. Ako se to dogodi, svi ćemo ostati zakinuti za ključne informacije i HND je dužan na to ponovo upozoriti javnost.
HND poziva sve novinare i novinarke da i dalje objavljuju priče od javnog interesa profesionalno, kao što su to činili i dosad. HND će svakome tko se nađe pod udarom ovog zakona pružiti konkretnu pomoć, najavulje se u pismu koje su supotpisali urednici 18 medijskih redakcija.