''Javnost se konstantno zbunjuje''

Salem Marić: Ja nisam protiv gradnje HNK, ali...

Salem Marić u priopćenju je govorio o izgrandji Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru. Ističe da su poslije rata kazalištu dodijeljene zemljišne parcele ''putem sumnjivog ortačkog ugovora''
Vijesti / Politika | 07. 05. 2024. u 15:54 Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Potpuno nepostojeći i neovlašten subjekt u vidu Hrvatske općine Mostar je raspolagao tuđim tj. gradskim građevinskim zemljištem u korist HNK Mostar'', naveo je u priopćenju Salem Marić, predsjednik gradskog vijeća Grada Mostara, komentirajući zakonitost izgradnje Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru.

''S obzirom na konstantno zbunjivanje javnosti od strane Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru i iznošenja očiglednih neistina u pogledu zakonitosti građenja koje vrše u centru Mostara na prostoru Centralne zone (prostor nekadašnje zgrade HIT-a, a ranije i Lakišića harema) smatram da javnost treba znati sljedeće činjenice - Hrvatskom narodnom kazalištu je zemljište za izgradnju zgrade dodijelila nepostojeća Hrvatska općina Mostar putem ortačkog ugovora koji su zaključili 7.8.1996. godine, dakle, šest mjeseci nakon ukidanja donošenjem Prijelaznog statuta Grada Mostara. Ugovor je potpisao izvjesni Borislav Puljić, zamjenik predsjednika Općinskog vijeća hrvatske općine Mostar bez ikakve procedure koja prethodi raspolaganju javnim nekretninama'', navodi Marić u priopćenju.

Nepostojeća i neovlaštena Hrvatska općina Mostar

Dodaje da je ''prijelaznim statutom od 7.2.1996. godine, koji je objavljen u Službenom glasniku broj 1. dana 20.2.1996. godine; definirana struktura Grada Mostara koji se sastojao od šest gradskih općina (Mostar Sjever; Mostar - Stari Grad; Mostar - Jugoistok; Mostar - Jug; Mostar - Jugozapad i Mostar - Zapad) te Centralnom zonom/Distriktom koji je u isključivoj nadležnosti Grada Mostara'', naveo je Marić.

Predsjednik gradskog vijeća smatra kako je ''potpuno nepostojeći i neovlašten subjekt u vidu Hrvatske općine Mostar je raspolagao tuđim tj. gradskim građevinskim zemljištem u korist HNK Mostar, iako su šest mjeseci ranije ukinuti''.

''Isto vrijedi i za dozvole koje nitko ozbiljan osim njih samih ne drži za validne, između ostalog, jer je i u članu 7. stav 2. b) Prijelaznog statuta navedeno da je 'Grad isključivo nadležan za urbanističko planiranje.' O nepostojanju planske dokumentacije koja tretira ovaj prostor, javnosti je već sve poznato. Ovim činjenicama je razbijena sva iluzija i mit o zakonitosti građenja Hrvatskog narodnog kazališta, te poručujem da se kazalište dalje ne kompromitira, urušavajući i ono malo digniteta koji imaju u dijelu javnosti'', naveo je u priopćenju.
Marić dodaje da pravno nasilje traje od 1995. godine do danas, te odmah su reagirale nadležne institucije, u prvom redu, tvrdi, OHR.

OHR se obraćao Miji Brajkoviću

 ''OHR se u više navrata obraćao Miji Brajkoviću, tadašnjem faktičkom vladaru ''zapadnog Mostara'' upozoravajući ga na činjenicu da je građenje zgrade Hrvatskog narodnog kazališta potpuno nezakonito. Na ovu činjenicu reagirale su i gradske službe, konkretno, građevinska inspekcija koja u više navrata zatvara gradilište jer je nezakonito i to rješenjem broj 04-287/01 od 02.02.2001. godine kojim se nalaže obustava građenja objekta ''Hrvatsko narodno kazalište'', zatim aktom broj 04-25-586/02 od 8.4.2002. godine kojim se konstira da se na predmetnoj nekretnini izvode nezakoniti građevinski radovi; te još ranije aktom od 28.01.2001. godine kojim se konstatira da izvođač radova na objektu ''Hrvatsko narodno kazalište'' nije postupio po mjerama inspektora od 24.01.2001. godine kojima je naložena obustava izvođenja radova'', kaže Marić u priopćenju dodajući da su ove informacije službeni dokumenti Grada Mostara i OHR-a, koji će nada se Marić, kao dokazni materijali biti izvedeni na sudu u postupku koji je inicirao.

''Zbog razjašnjenja, na moj zahtjev i inicijativu je Javni pravobranitelj Grada Mostara u ime Grada podnio tužbu protiv Hrvatskog narodnog kazališta, kako bi pomenuti ugovor o ortakluku bio proglašen ništavim, a slijedom toga i sve ''dozvole'' proistekle iz takve nezakonite radnje. Činjenica da sam osobno, jednako kao i Javni pravobranilac izložen linču, neviđenoj hajci i govoru mržnje u javnom prostoru, neće zaustaviti sudski postupak, jer je obaveza svakog građanina, a naročito lica na rukovodećim pozicijama da zahtijevaju strogo poštivanje zakona'', kaže Marić dodajući da se ovim principom, ne vode se svi u Gradu Mostaru.

Prebacivanje predmeta i ''dosljednost politici''

 ''Naime, upravo s namjerom da izbjegne probleme s inspekcijom i aktualni gradonačelnik donosi rješenje broj 02-04-8311/23 od 8.5.2023. godine kojim se sporni predmet Hrvatsko narodno kazalište dodjeljuje podobnom inspektoru Marinu Musi na postupanje i tako ostaje dosljedan politici bezakonja od 1995. godine do danas. Na pobrojanim činjenicama se zasnivala i kaznena prijava koju očigledno nije imao tko da adekvatno procesuira, a za informaciju javnosti, u pripremi je nova prijava protiv poznatih aktera i s novim dokazima koji mi nisu bili dostupni u vrijeme pisanja prve krivične prijave, shodno čemu će i ishod vjerujem biti potpuno drugačiji'', smatra Marić.
 
Marić je zaključio prioopćenje s rečenicom da nije protiv ustanove Hrvatskog narodnog kazališta, ali u skladu sa zakonom i principima jednake zastupljenosti objekata kulture svih naroda i konfesija na području Centralne zone. Podsjetimo, iz Hrvatskog narodnog kazališta u Mostaru reagirali su na raspravu sa posljednje sjednice Gradskog vijeća u vezi Izvješća o radu Pravobraniteljstva Grada Mostara koja se održala 29. travnja. U okviru Izvješća razmatrana je i tužba koju je Gradski pravobranitelj Almir Mujkanović pokrenuo protiv Hrvatskog narodnog kazališta (HNK) u Mostaru. 

U raspravi o tome tko je dao nalog da se pokrene tužba protiv HNK Mostar, ustanove kojoj je Grad Mostar osnivač, predsjednik Gradskog vijeća Grada Mostara Salem Marić izjavio je kako je 'to uradio predsjednik Vijeća'. Iz rasprave se može zaključiti kako je gospodin Marić kao predsjednik Vijeća inicirao podizanje tužbe protiv HNK Mostar ne samo bez suglasnosti, nego i znanja Gradskog vijeća o tome.
 

Reakcija HNK na izjave sa sjednice

S ciljem točnog i ispravnog informiranja javnosti, Hrvatsko narodno kazalište je smatralo kako je dužno reagirati na navedenu izjavu gospodina Marića.

''Naime, nije točno da se Županijsko tužiteljstvo HNŽ/K proglasilo ne nadležnim u slučaju Marićeve kaznene prijave. Na traženje ovlaštenog zakonskog zastupnika HNK Mostar, Županijsko tužiteljstvo je 11. srpnja 2023. godine dostavilo podatke o spomenutoj kaznenoj prijavi. Na Vaše traženje da Vam se dostavi Odluka ovog Tužiteljstva – Naredba o neprovođenju istrage u predmetu broj T07 0 KTNPO 0030337 22 (izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta), izvještavamo vas da je ovo Tužiteljstvo donijelo Naredbu o neprovođenju istrage broj T07 0 KTNPO 0030337 22 od 30.03.2023. godine i iz razloga što iz Prijave pratećih spisa očigledno je da prijavljena djela nisu kaznena djela Zloupotrebe položaja ili ovlasti iz čl. 383. i Krivotvorenje službe isprave iz čl. 389. KZ F BiH , niti neko drugo djelo propisano Kaznenim zakonom F BiH i postupilo po odredbama čl. 231. st.4. ZKP-a F BiH i o istome obavijestilo podnositelja prijave.' Kako Zakonom o kaznenom postupku F BiH nije predviđeno dostavljanje drugim osobama tužiteljske odluke'', naveli su ranije iz HNK.

Kopirati
Drag cursor here to close