Sarajevu je potrebna mostarizacija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nije Sarajevo ostalo uzdignuta čela kako je to zaželio šef Kluba zastupnika Socijaldemokratske partije BiH (SDP) u Skupštini Kantona Sarajevo Igor Stojanović uoči inicijative za promjenom naziva ulica u glavnom gradu BiH.

Naime, inicijativa da se, nakon silne antifašističke bure uoči, tijekom i nakon mise za žrtve Bleiburga u sarajevskoj katedrali, preimenuju ulice koje nose imena po ustaškim dužnosnicima nije prošla u kantonalnoj skupštini. Za usvajanje inicijative je glasovalo 15 zastupnika, dok je deset zastupnika Stranke demokratske akcije (SDA) bilo suzdržano. Nedostajale su tri ruke da osvijetle izvikano svijetli sarajevski obraz.

''Fašistički'' Mostar

I dok je ''fašistički'' Mostar, kako mu se zna lijepiti iz Sarajeva, spreman mijenjati nazive ulica blagoslovljenih u vrijeme ratnog (ne)razmišljanja, Sarajevo je pokleknulo i ostalo u raskoraku između stvarne želje da se otarasi tragova prošlosti i potrebe da zamahne antifašizmom po potrebi političkog trenutka.

Nenad Tadić za agenciju Srna piše kako ''gotovo perverzno izgleda činjenica da oni koji su, kao, užasnuti zbog blajburške mise u sarajevskoj Katedrali, pa vuku za rukave ono malo preostalih Srba i Židova kada treba obojiti grad antifašističkim prividom, istovremeno, svakodnevno šetaju gradom koji je pun imena i simbola najcrnjeg fašizma, antisrpstva i antisemitizma''.

''Za razliku od licemjerne kuknjave par bošnjačkih stranaka, koje su se 30 godina nakon totalne revizije povijesti sjetile da bi nešto tu trebalo mijenjati, mnogo su poštenije i samosvojnije postupili oni koji nisu digli ruku za tu inicijativu'', napisao je Tadić.

Jednostavno i jednoglasno

Mijenjanje naziva ulica u Mostaru vjerojatno će biti jedan od prvih zadataka Gradskog vijeća jer se Mostar javno očitovao o tome kako će s pročelja zgrada nestati imena onih koji ne zaslužuju krasiti ulice.

Nakon što je pokrenuta online peticija ''Mile Budak nije naš pjesnik. Francetić nije naš vojnik'', u ožujku prošle godine u mostarskoj Gradskoj Vijećnici održan je okrugli stol o nazivima ulica u Mostaru u sklopu USAID-ovog projekta Pro Budućnost. Prvi su se put novinari, aktivisti, ostali utjecajni ljudi iz Mostara okupili na jednom mjestu i razgovarali o jednom od ključnih problema u tom gradu - ulicama koje su nazvane po osobama koje simboliziraju zločine iz Drugog svjetskog rata.

Zaključak je jednostavan i jednoglasan – nazivi ulica u Mostaru moraju se promijeniti i promijenit će se čim se uspostavi nova vlast jer trenutno ne postoji Gradsko vijeće koje može blagosloviti tu odluku.

No, u Sarajevu, koje nema problema s vijećem i blokadama, zapelo je i stvarna želja da se promijene sporni nazivi pokazala je koliko se prošlost koristi samo za isprazne političke galame, a nikako da se nauči nešto uz nje. Za inicijativu su nedostajale tri ruke, a nakon toga uslijedile su lekcije o pravu i prošlosti koje brane nepodizanje ruku i podizanje nekih imena ''u nebesa'' iako tamo ne zaslužuju biti.

Spuštenih ruku ostali su zastupnici SDA i Naroda i pravde, a čelnik Kluba zastupnika SDA, Mahir Dević rekao je kako smatra da je posrijedi populistička predizborna inicijativa.

Sarajevo odbija obračun

"Imena koja su stavili, prije svega hodža, efendija, čak i jednog reisa, ukazuje na selektivan pristup i zato nismo podržali", kaže Dević za Radio Slobodna Europa.

Za RSE o ovoj temi govorio je i političar i pripadnik Narodnooslobodilačkog pokreta iz Drugog svjetskog rata Raif Dizdarević koji kaže kako mu nije jasno da Sarajevo odbija obračun sa svim poklonicima fašizma.

"Utezanje, opstrukcije, odbijanje da se jedanput skine s dnevnog reda pitanje naziva ulica i ustanova po ljudima koje je inače razvoj osudio kao zločince otvara drugo pitanje, a to je što se to dešava u bh. društvu, pa ne može da zatvori ovu epohu?", kaže Dizdarević i dodaje kako je bosanskohercegovačko društvo spremnije glorificirati zločince, nego li ih osuditi.

Dević je za Al Jazeeru rekao kako je inicijativa obuhvaćala i one osobe ''za koje ne postoje relevantni podaci o njihovoj ulozi tijekom Drugog svjetskog rata'' te da je za njega sumnjivo to što su na popisu spornih imena bili isključivo Bošnjaci, dok su pripadnici drugih naroda izostavljeni.

No, pokretač inicijative Stojanović kaže kako se SDA ponašala po principu SNSD-a i HDZ-a, a to je da su "svi oni tamo fašisti, a ovi naši su samo malo fašisti".

Publicist Tarik Haverić, koji je u knjizi ''Kritika bosanskog uma'' raskrinkao sve zablude i podmetanja u dijelu bh društva, svojevremeno je napisao kako se svjesno radilo na rehabilitaciji lika i djela Mustafa Busuladžić. To, naravno, vodi iskrivljavanju prošlosti i pravljenu heroja u svijesti društva od likova koji to ne zaslužuju.

Galamdžije s ulica

''Odavno više ne očekujemo da stranke na vlasti proizvode ikakvo javno dobro. No, imamo pravo da očekujemo da barem ne proizvode štetu koja se može izbjeći'', rekao je Haverić.

Štetu koji su nekadašnji umovi polijepili po ulicama i ustanovama bosanskohercegovačkih gradova teško je izbrisati preko noći. Licemjerje, koje se pokazalo u slučaju ''naših i njihovih'' fašista opasnije je od onoga čime se brane populisti u zastupničkim klupama i galamdžije s ulica.

Istina je i da druge gradove rese imena onih koji su, kako se to iz Sarajeva voli zagalamiti, ''na krivoj strani povijesti'', ali je i činjenica da je Sarajevo najglasnije u ispravljanju povijesti. No, čini se po svojim, odabranim mjerilima.

Sarajevo, koje uvijek ima nešto za reći drugima kad je u pitanju ljubav prema antifašizmu i prema državi, palo je na ispitu. Mostar, koji je u sarajevskim ''čistim'' očima uvijek kriv po svim točkama optužnica, ipak može održati lekciju glavnom gradu po pitanju spremnosti da se prljava imena maknu iz adresara.

Stojanović kaže kako su ''izgubili bitku ali da rat još nije gotov''. No, očito je da Sarajevu, koje je glasno u galami na druge, potrebna mostarizacija kako bi se po ovom pitanju, čiji se odgovor već zaboravlja, pomaklo s mjesta.