Preventivne mjere
Schmidt: Međunarodna zajednica mora djelovati prije nego što dođe do raspada BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Njemački list "Sddeutsche Zeitung" je objavio intervju s visokim predstavnikom u Bosni i Hercegovini Christianom Schmidtom, prenosi "DW".
"Nije nikakva novina da vođa bosanskih Srba Milorad Dodik odbija sve što ima veze s funkcioniranjem države BiH ali pokušaj Moskve da ukine OHR, bojkot Vas kao visokog predstavnika i moguće odcjepljenje RS daje situaciji u BiH sasvim novu kvalitetu", piše novinar lista Süddeutsche Zeitung, koji je pitao Schmidta je li to sastavni dio Putinove politike, kojom Moskva nastoji da maksimalno razljuti Zapad, navodeći kao primjer ono što se događa s Ukrajinom ili Bjelorusijom.
Napad na Dayton
"To je u svakom slučaju težak napad na Daytonski sporazum", odgovorio je Schmidt te dodao kako je Moskva željela ukinuti i misiju EUFOR-a, te da je vrlo moguće da zahtjevi za disfunkcionalitetom imaju uporište u Moskvi.
Visoki predstavnik u BiH je pojasnio kako je Dodik "prekoračio crtu retoričkog potpirivanja vatre" poništavajući odluke visokog predstavnika i ne priznajući Ustavni sud BiH a želi imati i vlastitu vojsku, službe sigurnosti, pravosuđe i indirektno oporezivanje.
"Imam obavezu osigurati civilnu provedbu Daytonskog sporazuma, kao što stoji u Aneksu 10. Moj zadatak je da pritiskom i ukazivanjem to promijenim. Ako ne dođe do promjene ovakve politike, međunarodna zajednica mora djelovati prije nego što dođe do raspada BiH", rekao je Schmidt.
On je dodao da ima na raspolaganju Bonske ovlasti koje uključuju i smjenu političara koji krše Dayton. Naglasio je kako ne smiju pucati iz najubojitijeg topa, sve dok postoje druga sredstva.
Na pitanje novinara nije li iz "najubojitijeg topa" trebalo pucati prije deset godina, odnosno otkad Dodik radi protiv države BiH i smijeniti ga, Schmidt nije želio odgovoriti.
Sankcije Dodiku
Samo je dodao da "međunarodna zajednica tek sada počinje da se bavi Bosnom i Hercegovinom" i da je "greška vjerovati da na zapadnom Balkanu ništa ne ide bez eksplozije i dima".
Na pitanje da li je EU pogriješila što Dodiku nije uvela sankcije kao SAD, jer se tome protivila Španjolska, Schmidt je rekao da je sretan što je Heiko Mass pokrenuo tu diskusiju a Annalena Bearbock je nastavila ukazujući da postoje druge članice EU, koje to podržavaju. Rekao je i da je optimista i da misli da će EU naći načina da utiče na Dodika.
Novinar minhenskog dnevnika SZ je podsjetio kako je Dodik nedavno američkom posredniku Gabrielu Escobaru rekao "j..e mi se za sankcije!" što, kako kaže Schmidt, pokazuje njegovu nervozu.
"Znam da Dodiku hitno treba novac. S MMF-om, Svjetskom bankom, EBRD-om uspješno radim na tome da gospodin Dodik novac dobije samo pod strogim uvjetima", kazao je.
Nema potencijala za oružani sukob
Schmidt je rekao i da ne vidi potencijal za oružani rat, ne samo zato što regija nije toliko naoružana, već i zato što, za razliku od 90-tih, susjedne zemlje "nemaju interes da se iz teme RS razvije rat".
Visoki predstavnik u BiH međutim ne isključuje društvena previranja i zato smatra da je dobro da u BiH budu stacionirane trupe EUFOR-a i NATO-a kako bi mogle pravovremeno reagirati.
Na pitanje zašto se na koridor Brčko ne pošalje 5.000 vojnika, kako bi Dodik sahranio svoju retoriku odcjepljenja, Schmidt je odgovorio kako je NATO svjestan koliko je situacija problematična, dodavši da se susreo s generalnim tajnikom Jensom Stoltenbergom, ali i s britanskim izaslanikom Stuartom Peachom.
Na pitanje novinara minhenskog dnevnika, zašto su reakcije kako PIC-a tako i Ministarskog vijeća EU bile tako blage i što se još mora dogoditi da međunarodna zajednica reagira, Schmidt je ukazao kako je PIC na sjednici 7. i 8. prosinca potvrdio da će svako kršenje Daytonskog sporazuma imati posljedice ali da se momentalno još vode razgovori s Miloradom Dodikom.
