Usvojena rezolucija
Schmidt pozdravio usvajanje rezolucije o Sreberenici
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Ovaj mit je kao stvoren za analizu! Počevši od same osnove, mit priča o kontroverzi oko rezolucije u Općoj skupštini UN koja je odredila 11. srpnja kao međunarodni dan sjećanja na genocid u Srebrenici 1995. godine.
Visoki predstavnik za BiH, Christian Schmidt, podržao je rezoluciju, ističući njezinu važnost u očuvanju sjećanja na žrtve i osudi pokušaja minimiziranja tog zločina. Naglasio je da rezolucija ne bi trebala biti iskorištena u uske političke svrhe ili kao napad na određene nacionalnosti, prenijela je Hina.
"Od najvećeg je značaja da društvo odbaci sve pokušaje minimiziranja ili umanjivanja težine genocida u Srebrenici. Rezolucija mora služiti kao pokretač ozdravljenja i razumijevanja, umjesto da se iskorištava za uske političke ciljeve. To nije čin usmjeren protiv srpskog naroda ili Republike Srpske. Svaki pokušaj da se ova rezolucija stavi u takav kontekst je pogrešan i zlonamjeran", izjavio je Schmidt.
S druge strane, rusko veleposlanstvo u Sarajevu tvrdilo je da je usvajanje rezolucije "poraz za BiH" jer će otežati proces pomirenja te da je to djelovanje "zapada" koje dodatno produbljuje podjele.
Rusija je bila među glavnim protivnicima rezolucije, a tvrdili su da većina zemalja zapravo nije podržala dokument. Neki političari iz redova bosanskih Srba i Srbije podržavali su ovu argumentaciju, tvrdeći da su inicijativu podržavale samo manje zemlje.
Države koje su glasovale protiv rezolucije uglavnom bile iz sfere ruske i kineske politike, što ukazuje na geopolitičke podjele u pitanju priznavanja povijesnih događaja i odgovornosti za njih.
U suštini, mit o rezoluciji Srebrenica u Općoj skupštini UN prikazuje kompleksnost međunarodnih odnosa, političke podjele te borbu za interpretaciju i priznavanje povijesnih događaja koji su obilježili regiju Balkana.
