Vrijeme curi
Schmidt upozorio na rok: Ako ne može cijeli Izborni zakon, moraju tehničke izmjene
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Visoki predstavnik Christian Schmidt pozdravio je intenzivnije napore domaćih političkih aktera, uključujući i Parlament BiH, da zajedničkim naporima, nakon njegovog poziva u decembru, usvoje neophodne izmjene Izbornog zakona kako bi bio osiguran integritet izbora, priopćeno je iz OHR-a.
Pročitajte još
Osnažiti birače
Istaknuo je kako je dužnost odgovornih političara u BiH da, nakon skoro 15 godina debate, ostvare konkretan rezultat te da nema sumnje da to očekuju i građani i europski partneri.
''Pravo građana da budu sigurni da se njihov glas računa mora se striktno poštovati. Ovo bi trebalo biti na snazi za općinske izbore u listopadu ove godine'', dodao je Schmidt.
Potvrdio je da njegova očekivanja ostaju nepromijenjena i da je, bez obzira na ishod parlamentarne procedure, imperativ da svako usvojeno rješenje sadrži preporuke međunarodnih tijela, uključujući GRECO, OSCE, ODIHR i Venecijansku komisiju jer te preporuke služe kao ključne smjernice za standarde koji osiguravaju transparentan, pošten i vjerodostojan izborni proces.
Ističući hitnost i važnost ovih reformi, Schmidt je naglasio da je primarni cilj vratiti povjerenje birača u izborni proces i da usvojene reforme ne bi trebale biti usmjerene k širenju utjecaja političkih stranaka, već bi, prije svega, trebale osnažiti birače i dati im mogućnost da biraju kandidate unutar izbornog procesa u koji imaju povjerenje.
Naveo je da suverenost u demokratskim zemljama pripada biračima, a ne političkim strankama.
Okvir za povjerenje
''Fokus mora biti na stvaranju izbornog okvira koji potiče povjerenje i osigurava da volja naroda bude iskazana onakva kakva jeste. Integritet i nepristranost Središnjeg izbornog povjerenstva i njegovih članova, kao i mogućnost da ispunjavaju svoje zakonske obveze, trebaju biti zajamčeni'', poručio je Schmidt i dodao da će nastaviti konsultacije o toj temi.
S tim u vezi, visoki predstavnik je naglasio da pažljivo prati rad svih uključenih političkih stranaka te da je ta aktivnost sastavni dio napora kako bi se osiguralo da akcije koje se provode budu usklađene s principima navedenim u Aneksu 3 Općeg okvirnog sporazuma za mir (GFAP), posebno s principima transparentnosti, odgovornosti i najboljeg interesa građana Bosne i Hercegovine.
Visoki predstavnik naglašava da povećanje izbornog praga ne bi trebalo utjecati na mogućnost predstavljanja malobrojnijih konstitutivnih naroda.
Kratko vrijeme
''Politički akteri trebaju izbjegavati povezivanje tehničkih mjera izbornog integriteta s implementacijom ključnih sudskih presuda, koje se moraju provesti, ali zahtijevaju široke konsultacije i podršku. Ako se sveobuhvatna i održiva rješenja za ta ključna ustavna pitanja ne mogu postići u kratkom vremenu koje je na raspolaganju prije donošenja odluke o europskim integracijama, onda bi se Izborni zakon trebao izmijeniti tako da obuhvati druga pitanja, kao što su uvođenje tehnologija koje uključuju elektronsko brojanje glasačkih listića i prijenos rezultata, ili kvalifikacije i integritet članova biračkih odbora i pravila koja jamče pravično natjecanje na izborima'', zaključio je Schmidt.
Podsjetimo, Schmidt je dao rok političarima da usvoje izmjene izbornog procesa te ostavio i mogućnost svojeg nametanja. Uslijedile su reakcije poput onih Dragana Čovića, čelnika HDZ-a BiH koji je rekao kako ne želi prihvatiti polovična rješenja kad je u pitanju Izborni zakon, kao i čelnika SNSD-a Milorada Dodika koji je rekao da će, ako Schmidt nešto nametne, RS sama izglasati svoj zakon.
