Schmidt za VOA - Ako budem morao biti neugodan i grub, to ću i biti

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Njemački političar Christian Schmidt preuzeo je u ponedjeljak dužnost Visokog predstavnika međunarodne zajednice u Bosni i Hercegovini najavivši provedbu reformi koje bi zemlji omogućile članstvo u Europsku uniju.

U intervjuu za Glas Amerike je govorio o aktualnim političkim temama, odnosu prema bh. političarima, provedbi Zakona o zabrani negiranja genocida te o utjecaju Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke na zemlje Balkana.

''Kada govorimo o političkoj klimi u BiH, temperature brzo rastu. Vidim pregrijavanje, a obično nakon toga slijedi hlađenje. Miran razgovor nije moguć tijekom takvog pregrijavanja, a iskustvo pokazuje da tada nije moguće donositi optimalne odluke'', rekao je Schmidt, koji smatra da u BiH u cijelosti treba razgovarati o važnim temama za zemlju, što, također, podrazumijeva njegovu, ali i ulogu međunarodne zajednice.

Izborni zakon i kompromis

''Sve su to pitanja koja se u okviru pravnih okvira daju brzo riješiti, tako da se time ne bih zamarao. Ja sam za legitimnost obavljanja zadataka koje je međunarodna zajednica prenijela na mene i to ću i činiti. Od toga polazim i zaista sam optimista da kada se temperature smanje da ćemo biti u prilici razgovarati o važnim pitanjima. Mislim na presudu Sejdić-Finci, izmjene Izbornog zakona, ali i cijeli niz investicijskih pitanja tema koje se vežu za zakonodavstvo. Dosta toga je na stolu i riječ je o tome šta moramo učiniti i na koji način, a ne o nekakvoj izbornoj kampanji'', rekao je Schmidt.

Govoreći o Izbornom zakonu, Schmidt je za VOA rekao kako on treba biti poboljšan i izmijenjen.

''Izbori se moraju i trebaju održati, tako da je to ujedno i napomena, u smislu da mora postojati dogovor. Naravno da neće postojati Izborni zakon gdje će jedna strana biti zadovoljna 100, a druga samo 20 posto.To možda i nije dobro za sve, međutim, sve su to poteškoće demokracije, a demokracija znači institucijski kompromis. Ako postoji spremnost na kompromis, onda se nalazi rješenje'', kaže Schmidt.

Komentirajući samo odluku o donošenju zakona o negiranju genocida, vrlo oštre stavove političara iz Republike Srpske Schmidt je rekao kako su Stavke u Zakonu dio 14 uvjeta koji se vežu za pristupanje zemlje Europskoj uniji.

Iznenađuje me diskusija

''Dakle, sve je to sadržano u jednom dokumentu i govorimo o standardima EU. Mene ne iznenađuje sam zakon, već cijela diskusija koja se razvila u vezi toga. Nitko nema pravo, kako se insinuira, da odgovornost pripisuje RS-u. Ovdje govorimo o individualnim djelima koja su počinjena i ona se moraju procesuirati individualno. Kao netko tko dolazi iz zemlje koja je procesuirala takva kaznena djela, dao bih preporuku da najprije moramo imati poštivanje za mrtve, a drugo, moramo gledati u budućnost koja donosi mnoštvo izazova kojima se trebamo baviti. Tako da, zaista sam iznenađen intenzitetom angažmana i bavljenja ovom temom. Umjesto toga, moramo gledati ka naprijed, a nikako to ne možemo pripisivati cijeloj jednoj etničkoj skupini ili zemlji. To nije prihvatljivo'', kaže Schmidt, dodajući da kada govorimo o Zakonu o zabrani negiranja genocida, ne možemo djelovati na civilno društvo.

''Film “Quo vadis, Aida” redateljice Jasmila Žbanić, koji govori o Srebrenici i o počinjenim zločinima, završava se scenom gdje djeca različite etničke pripadnosti, u školi, zajedno, pripremaju jednu izvedbu. Svi se mi moramo zapitati, uključujući i političare, ali i roditelje, očeve i majke, što prenosimo na djecu? Da li im želimo govoriti o tome tko je bio bolji ili lošiji ili poruka treba biti - “da se tako nešto nikada više ne smije desiti”. Upravo to treba biti naš pogled u budućnost. Ja ću se boriti za to'', dodaje.

Komentirajući Dodikove reakcije na eventualno provedbu zakona o negiranju genocida, Schmidt kaže da je to tema za pravosuđe.

''To je objavljeno u Službenom listu BiH i odnosi se na cijelu zemlju. Imam povjerenje u pravosuđe da će se baviti time. S druge strane, ostaje politički aspekt gdje se postavlja pitanje - kako to može dovesti do cijele ove diskusije? Moramo razdvojiti entitete i historijsku odgovornost koju imaju pojedinci. Navest ću primjer Ratka Mladića i njegove presude pred Međunarodnim sudom u Haagu. I dalje imam jasan stav - moramo gledati naprijed'', kazao je.

Treba li o zemlji govoriti tek kada dođe do konflikta?

Govoreći o interesima Sjedinjenih Američkih Država i Njemačke u BiH, Schmidt kaže da je riječ o cjelokupnim interesima međunarodne zajednice, o tome da se treba nastaviti razvoj BiH kao održive demokracije.

''Nažalost, tijekom posljednjih godina smo imali veoma mali napredak, što nikako nije dobro. Međutim, konsolacija se poboljšala. S jedne strane, američki predsjednik Biden koji poznaje vladu, poznaje Sarajevo, teme o kojima se govori i sam je angažiran na tome. S druge strane, kancelarka Merkel koja je sada u posljednjim mjesecima svoga rada i vrlo intenzivno se angažira u okviru Berlinskog procesa. Situacija u BiH zahtjeva mnogo više od pukog diplomatskog jezika - govorimo o povezivanju sredstava kako bismo postigli ciljeve.

Ovakva situacija konstantna je deset godina i nitko ne govori o BiH. Treba li o zemlji govoriti tek kada dođe do konflikta? To se ne smije desiti jer je na stotine tisuća ljudi stradalo i ako to znači da moram biti neugodan i grub, to ću onda, zaista, i biti. Kada govorimo o vlasti, ne govorimo o vlastitim interesima i džepu, već o angažmanu. Naravno, ja shvaćam i cjelokupnu situaciju i ne kritiziram jer želim, nego jer želim raditi uz kompromis. Ako imamo zemlju u kojoj samo stari pričaju bez postignutog dogovora, a istovremeno mladi odlaze vani, onda je to znak da se svi građani moraju uključiti u djelovanje i stvoriti određenu perspektivu. Tu govorimo o vladavini prava i perspektivama za mlade, jer, ipak, ovaj dio Europe treba biti domovina. Ne smijemo se pomiriti s tako velikim gubicima i odlascima mladih ljudi. Ja, svakako, neću'', kaže Schmidt.