Schwarz-Schilling pozvao Inzka da donese zakon o negiranju genocida

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ovog ožujka su nas, Europljane, dva događaja prizvala sjećanje na nepočinstva iz prošlog stoljeća: presuda protiv Radovana Karadžića i nastup četnika u Višegradu, piše u autorskom tekstu za DW Christian Schwarz-Schilling.

"Konačna presuda Haškog tribunala za Jugoslaviju proglasila je bivšeg lidera bosanskih Srba Radovana Karadžića konačno krivim za zločine protiv čovječnosti u Bosni i Hercegovini i posebno za genocid u Srebrenici. Njegova kazna preinačena je u doživotnu. Teško se može i zamisliti drugačija kazna za ovu težinu zločina, planirano ubijanje tisuće nedužnih ljudi. Utoliko više zapanjuje što političari koji danas imaju odgovornost za BiH kritikuju ovu presudu visokog suda u Hagu i bagatelišu ili čak sasvim negiraju ratne zločine i povrede ljudskih prava koje spadaju u najgore zločine u Europi nakon Drugog svjetskog rata", piše Schwarz-Schilling.

Kako kaže, tvrdeći da se genocid nije dogodio upravo to čini današnji državni predsjednik BiH, Milorad Dodik, predstavnik Republike Srpske i srpskog 'konstitutivnog naroda' koji je 2008. javno rekao da je "u Srebrenici bio genocid".

"Današnjim lažima Dodik na sebe uzima tešku krivicu. I u Njemačkoj je poslije Drugog svjetskog rata postojala slična situacija sa gonjenjem zločina Holokausta pred sudom za ratne zločine u Nirnbergu: počinitelji su doduše osuđeni na smrt ili na veoma duge zatvorske kazne. Ali uprkos tome, bilo je građana i političara koji su naprosto negirali ubijanje u koncentracijskim logorima poput Auschwitza. Na to je njemački Bundestag, najviši parlament Savezne Republike, donio zakon koji negiranje Holokausta čini kažnjivim. Zašto se to isto ne dogodi u BiH? Ako ima političara koji svojim glasovima u parlamentu sprečavaju takav zakon, onda je zadatak Visokog predstavnika koji motri nad mirovnim procesom u BiH da sam donese takav zakon kako bi zaštitio pravnu državu", komentira bivši visoki predstavnik.

Negiranje genocida

Tako je, drugim riječima, Schwarz-Schilling pozvao Valentina Inzka da nametne zakon o zabrani negiranja genocida.

U prvoj polovici ožujka dogodio se nevjerovatni nastup srpskih četnika u Višegradu na Drini. Više stotina četnika došli su u crnim uniformama i urlali svoje ratne pjesme poput "biće opet pakao i krvava Drina, evo idu četnici sa srpskih planina".

"Tijekom 1943. su četnici baš u ovom kraju u dolini Drine počinili najteže zločine zajedno sa njemačkim Vermahtom, nacistima. Njihov vrhovni zapovjednik Draža Mihailović predvodio je ovu terorističku bandu i ubio tisuće ljudi. On je 1946. pred jednim sudom u Beogradu osuđen na smrt. Njemu u čast se sada održava ovaj provokativni nastup u ožujku 2019! Kako njemački list 'taz' potpuno ispravno piše: 'Pedeset godina kasnije, 1993, događaji su se ponovili: srpski ekstremisti su napali gradove Foču, Višegrad i ubili tisuće Bošnjaka, odveli preživjele žene u logore za silovanje – u jedan hotel udaljen tri kilometra od Višegrada – i žive muškarce vezane bacili u Drinu'", piše Schwarz-Schilling.

Tada je, kako se pretpostavlja, oko 3.000 ljudi poslato u smrt. Koristiti te događaje danas za proslavu prevazilazi moć imaginacije svakog demokrate, tvrdi Schwarz-Schilling.

Slava Hitleru

"Nezamislivo je da se u Njemačkoj danas više stotina bivših pripadnika SS okupi u svojim uniformama, pjevaju pjesme Hitleru i slave u čast gospodina Himlera. Kako se čuje, bosansko Državno tužiteljstvo je pokrenulo istragu. Ta istraga bi morala brzo dovesti do rezultata i odgovarajućih sudskih procesa. Bojim se da BiH, ako želi da štiti demokraciju, u parlamentu brzo mora donijeti zakone koji nedostaju. Ne samo da kažnjivo mora biti negiranje genocida u Srebrenici, već i članstvo ili očigledna suradnja sa fašističkim udruženjima. A ako takva zakonska inicijativa opet naiđe na protivljenje jednog od 'konstitutivnih naroda', Visoki predstavnik mora se umiješati. Ništa u BiH nije važnije od demokracije", piše bivši čelnik OHR-a.

Veliki povjesničar i politikolog Karl Poper objavio je nakon Drugog svjetskog rata u emigraciji knjigu "Otvoreno društvo i njegovi neprijatelji". Pisao je: "Demokracija je neprocjenjivo bojno polje za svaku razumnu reformu jer dozvoljava reforme bez upotrebe nasilja. Ali ako održanje demokracije nije prvi prioritet svake pojedinačne bitke na ovom bojnom polju, onda latentne antidemokratske tendencije kojih uvijek ima mogu da dovedu do sloma demokracije. Gdje nema razumijevanja za ove principe, tu se mora boriti za njihov razvoj; obrnuta politika može biti katastrofalna; ona može voditi u poraz u najvažnijoj borbi, naime borbi za demokraciju samu."