SDA bira novo rukovodstvo, Bakir Izetbegović jedini kandidat za predsjednika

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Osmi Kongres Stranke demokratske akcije (SDA) na kojem će biti birani predsjednik i potpredsjednici Stranke, te članovi Glavnog, Nadzornog i Etičkog odbora, zakazan je za subotu u Sarajevu.

Kandidat za stranačkog predsjednika je Bakir Izetbegović, koji je i u prethodnom razoblju bio na čelu SDA.

Izborna komisija SDA je na sjednici krajem rujna utvrdila kandidata za predsjednika i listu kandidata za potpredsjednike SDA. Konstatirala je da je jedini kandidat za predsjednika Stranke koji ispunjava statutarne uvjete Bakir Izetbegović.

Kako je tada priopćeno, kandidata za predsjednika SDA Bakira Izetbegovića predložilo je 95 općinskih/gradskih organizacija, svih devet kantonalnih i svih šest regionalnih organizacija, te organizacija SDA Brčko Distrikta.

Također je navedeno da je Šemsudin Mehmedović imao osam kandidatura općinskih/gradskih odbora, što nije bilo dovoljno za ovjeru kandidature s obzirom na to da je za njenu ovjeru prema Statutu Stranke potrebna podrška najmanje tri kantonalne/regionalne organizacije ili 15 općinskih/gradskih organizacija.

Na Kongresu će biti birano i devet potpredsjednika SDA.

Izborna komisija je sačinila listu kandidata za potpredsjednike Stranke, na kojoj se nalazi 25 kandidata. Konačnu listu kandidata za potpredsjednike utvrđuje novoizabrani predsjednik, s koje će delegati na Kongresu tajnim glasanjem birati devet potpredsjednika.

Kandidati za potpredsjednike stranke su: Hamdija Abdić, Jasmina Biščević Tokić, Senad Bratić, Eldar Čomor, Šemsudin Dedić, Sejad Delić, Mahir Dević, Šefik Džaferović, Faruk Kapidžić, Refik Lendo, Melika Mahmutbegović, Mersad Mujić, Fadil Novalić, Aida Obuća, Adil Osmanović, Edin Ramić, Ramiz Salkić, Asim Sarajlić, Fahrudin Skopljak, Safet Softić, Šerif Špago, Jasmin Spahić, Haris Zahiragić, Mirsad Zaimović i Muamer Zukić.

Prije izbora organa i dužnosnika Stranke, predsjednik SDA Bakir Izetbegović bi trebao podnijeti Izvještaj o radu SDA između 7. i 8. Kongresa.

Izetbegović je na početku Kongresa kazao da mu nazoči više od 1.200 delegata, te brojni gosti, među kojima su predstavnici diplomatskog kora, političkih partija, udruženja itd.

Kao gosti Kongresu, između ostalog, prisustvuju veleposlanici: Republike Turske, Republike Bugarske, Republike Azerbejdžan, NR Kine, Mađarske te Palestine, a prisutni su i predstavnici ambasade Islamske Republike Pakistan, Islamske Republike Iran, Kraljevine Švedske...

Među ostalim gostima, prisutni su i predstavnici političkih stranaka: NES, Demokratska fronta, Stranka za BiH, HDZ 1990, SDA Sandžaka, SDA Hrvatske, SDA Kosova, Bošnjačka stranka Crne Gore, a prisutna je delegacija AK Partije i te brojni drugi gosti.

Biografija

Bakir Izetbegović (Sarajevo, 28. lipnja 1956.) je bošnjački bosanskohercegovački političar i bivši član Predsjedništva BiH od 2010. do 2018., predsjednik SDA od 2015.

Od 2006. do 2010. bio je zastupnik u Zastupničkom domu PS BiH, a od 2002. do 2006. zastupnik u Zastupničkom domu PFBiH.

Izgubio je na unutarstranačkim izborima za predsjednika stranke, 2009., od Sulejmana Tihića, koji je uživao potporu međunarodne zajednice. Zbog njegovog protivljenja propao je Prudski proces o federalizaciji BiH na četiri federalne jedinice 2009., kojeg su vodili Tihić te predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović i predsjednik SNSD-a Milorad Dodik. Sin je Alije Izetbegovića.

Pred Kongres, Izetbegović i Adnan Terzić su izjavili da će napustiti stranku ako ne budu izabrani za predsjednika. Peti kongres održan je u Sarajevu 26. svibnja 2009. Na njemu su izbile velike tenzije i žestoka rasprava između 767 izaslanika. Unatoč kritikama, Tihić je dobio 425 glasova i ponovno je bio izabran za predsjednika.

Izetbegović je bio drugi, a Terzić je dobio najmanje glasova. Tihićevu pobjedu pozdravila je i međunarodna zajednica, koja je strahovala da bi pobjeda Izetbegovićeve tvrdolinijaške struje mogla opstruirati napredak oko ustavnih reformi.

Na općim izborima održanim iduće godine, bio je kandidat SDA za bošnjačkog člana Predsjedništva BiH. Izbore je dobio sa 162 831 glasom.

Nakon rata u BiH, kao ravnatelj županijskog Zavoda za izgradnju, organizirao je obnovu razrušenog Sarajeva. Vodio je projekte koji su omogućili snabdijevanje grada vodom bez redukcija, sanaciju sanitarnog deponija, izgradnju Zapadnog ulaza, obnovu rasvjete, obnove stanova, Vijećnice, hotela Evropa, izgradnju 500 stanova za veterane na Bačićkom Polju, naselja Šip sa stanovima za veterane i pratećim objektima.

U ime Zavoda za izgradnju Sarajevske županije, u suradnji s gradskim vlastima Mostara, uspostavio je Ravnateljstvo za obnovu razrušenog Mostara. Organizirao je, ili značajno pomogao, u izgradnji nekoliko sarajevskih džamija (Istiklal, Kralj Fahd, Koševo, Jordanska džamija, Malezijska džamija, Sokolje) i Plave džamije u Donjem Vakufu.

Izetbegović je oženjen Sebijom Izetbegović s kojom ima kćer Jasminu. Govori engleski jezik.