Šest novih inicijativa za Balkan: BiH najveći problem

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Na Summitu EU - Zapadni Balkan u Sofiji, Bruxelles predstavlja šest novih inicijativa koje bi trebale pomoći transformaciji regije, piše "Deutsche welle".

Europski komesar za proširenje Johanes Hahn najavljuje nove poticaje za šest zemalja Zapadnog Balkana koje se nadaju daljem približavanju Europskoj uniji. Bruxelles planira financiranje desetina novih projekata podijeljenih u šest grupa, a sve u cilju da se ubrza transformacija regije.

"Nijedna od zemalja Zapadnog Balkana nije još dovoljna zrela za EU, ali mora se iskoristi trenutak i diskusija o reformama zadrži u centru pažnje", rekao je Hahn za "Deutsche Welle" u Sofiji, gdje se održava summit Europske unije i Zapadnog Balkana.

Za Srbiju glavni problem Kosovo

Punih 15 godina posle summita u Solunu, gdje su se EU i zemlje regije obavezale na bližu suradnju i provođenje reformi, poslije Slovenije, jedino je još Hrvatska uspjela uhvatiti priključak i postati punopravna članica elitnog kluba. Ostale zemlje regije dugo su bile u čekaonici, a sada različitom brzinom napreduju ka Uniji.

Srbija i Crna Gora su u međuvremenu započeli pregovore o članstvu, ali je datum spomenut u Strategiji ubi ušla u punopravno članstvo 2025, morala završiti pregovore najkasnije 2023. godine. Za Srbiju, jedan od glavnih problema ostaje, kao to definira Hahn, postizanje "pravno obvezujućeg dogovora" s Kosovom. Komesar pritom odbija govoriti o krajnjim rokovima i datumima.

Najveći problem - BiH

Glavni problemi svih zemalja, pored bilateralnih, ostaju vladavina prava, korupcija i organizirani kriminal.
"Neke zemlje problem vladavine prava ne shvaćaju ozbiljno", upozorava Hahn, ali i dodaje da su sve zemlje napredovale u posljednjem razdoblju.

Makedonija i Albanija nadaju se da će do kraja lipnja dobiti datum za početak pregovora, a komesar je optimist da će se i to dogoditi, i pored otvorene sumnje i negodovanja kod nekih zemalja-članica. U slučaju Makedonije, to će zavisiti i od rešenja spora oko imena sa Grčkom. Prema Hanu, najveći izazov u regiji i dalje ostaje Bosna i Hercegovina, ali smatra da je i tamo — ukoliko postoji politička volja — moguć napredak, u prvom redu kroz reformu kompliciranog političkog sistema.

Formiranje Regionalne ekonomske zone

Da bi dala dodatni elan potencijalnim članicama, Europska komisija predstavlja šest novih inicijativa vrijednih više stotina milijuna eura. Sve zemlje regije dobit će poticaj u segmentu jačanja vladavine prava, uključujući tu i čvršću kontrolu provođenja reformi. Druga inicijativa ima za cilj pojačati angažman u dijelu sigurnosti i migracija tako što će, između ostalog, Europol slati časnike za veze u regiji.

Zapošljavanje i socijalne reforme bit će dopunski financirane iz proračuna Komisije i to dijelom kroz podršku startup firmama, kroz veću dostupnost sredstava za istraživanje i inovacije, kao i ulaganjem razvoj Regionalne ekonomske zone. Hahn očekuje da će ta regionalna zona biti uspostavljena do sredine sljedeće godine.

Inicijative za digitalnu agendu i veću povezanost u regiji bit će financirane s više od 200 milijuna eura. U prvom segmentu planirano je smanjenje troškove za roaming, poboljšanje širokopojasnog interneta, razvoj e-Vlade, e-Nabavke i e-Zdravlja, kao i digitalizacija industrije. U drugom segmentu, koji se tiče povezanosti, planira se veće financiranje u oblastima transporta i energetike, a prema kalkulacijama, ta pomoć bi do 2020. godine trebalo da dostigne sumu od 2,4 milijarde eura.

Šesta inicijativa odnosi se na pomirenje i dobrosusjedske odnose, a u njoj bi trebalo posvetiti više pažnje tranzicijskoj pravdi i problemu nestalih osoba, a podrazumijeva i veću suradnju u oblastima obrazovanja, kulture, mladih i sporta.