Skupština HNŽ - Zbog kočnica ne možemo pričati o razvoju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Vi već osjećate da je ovo zakonodavno tijelo počelo brže raditi. Onaj trenutak kad smo imenovali Vladu je bio vrlo bitan. Očekujemo u sljedećem mjesecu mnogo dinamičniji rad jer u narednih mjesec i pol dana pred nama trebaju biti svi važni financijski dokumenti, vezani i za izmjene i dopune Proračun za 2023. godinu, kao i prijedlog Proračuna za 2024. godinu'', rekao je Tomislav Martinović dopredsjedatelj Skupštine Hercegovačko–neretvanske županije uoči današnje sjednice Skupštine HNŽ-a.

Dodao je kako očekuju da će imati više zasjedanja, i sve financijske dokumente donijeti do kraja godine.

Dopuna Prostornog plana

Na današnjoj Skupštini HNŽ-a bit će riječi o izradi dopune Prostornog plana Hercegovačko-neretvanske županije, obzirom da je Prostorni plan, kako je rekao Martinović, donesen u vremenu u kojem se nisu prepoznavale određene situacije, kada nitko nije govorio mnogo o izvorima obnovljive energije.

''Na taj način je raniji Prostorni plan postao kočnica razvoju. Ovo je trenutak, gdje s jedinicama lokalne samouprave treba vidjeti gdje su te kočnice, što se u Prostornom planu treba promijeniti. Bez kvalitetnog Prostornog plana nemamo apsolutno nikakve šanse pričati o nekom ubrzanijem razvoju'', naveo je.

Na sjednici će se naći i izvješće o radu Županijskog javnog pravobraniteljstva, županijskog Tužiteljstva i Suda za prošlu godinu, koje, kako je rekao Martinović, zastupnici imaju obvezu razmotriti te ih ne usvajaju nego ih primaju k znanju.

Bolji uvjeti

Naveo je kako će inzistirat da se stvore bolji materijalno tehnički uvjeti kako bi ove institucije mogle kvalitetnije raditi svoj posao.

Džafer Alić, predsjedatelj Skupštine HNŽ-a, govoreći o radu ovih institucija naveo je kako je ovo prvi ovakav materijal u ovom mandatu i da su oni već na Komisijama i na Klubovima naroda tretirali ove materijale te da su da su zadovoljavajući u ovom prijelaznom razdoblju.

''Mislim da još uvijek moramo poraditi na ažurnosti određenih predmeta i ažurnosti procesa koji se vode, kako od pravobraniteljstva, Suda, i Tužiteljstva. Mislim da taj dio procesa je potrebno iznaći način kako da budu što ažurniji, što brži, da se neki procesi ne mogu voditi po 5-6 godina i još uvijek biti otvoreni'', zaključio je Alić.