Skupštini nema tko dostaviti materijale, kažu da ih je sramota

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Gubili smo vrijeme na politiku pregovore i ostalo, rekao je Arman Zalihić zastupnik SDP-a u Skupštini Hercegovačko-neretvanske županije, uoči današnje sjednice koja je zakazana nakon pola godine.

Na sjednici će se raspravljati o pravima branitelja, doplatku za djecu s poteškoćama u razvoju, prostornom planu Čapljine te Zavodu za javno zdravstvo.

Rekao je kako, kada je u pitanju formiranje vlasti u ovoj županiji, da pregovora ima ''sa svima'' ali da dogovora nema.

''Politika će se odvijati i mora se paralelno odvijati a to nije razlog da imamo zastoj u radu skupštine'', rekao je Zalihić uoči sjednice Skupštine koja nije zasjedala od travnja.

Dopredsjedatelj Skupštine, Tomislav Martinović je rekao kako se stvara pogrešna slika da je do zastupnika i da bi oni najsretniji bili da mogu zasjedati dva puta mjesečno.

Zastupnica HRS-a, Vesna Šunjić, komentirajući nezasjedanja skupštine, rekla je da Skupština nije formirala ni privremena tijela koja bi mogla adresirati probleme.

''Imamo vladu u tehničkom mandatu i imamo previše problema u zdravstvu, školstvu… Zastupnici su ti koji su mogli ovu problematiku već razmatrati i imati neke spremne prijedloge i rješenja za buduću vladu'', rekla je Šunjić i dodala kako su revizorska izvješća o zdravstvenim ustanovama na području županije alarmantni.

Dodala je kako je potrebno razmatrati previsoke školarine na mostarskim sveučilištima.

Zastupnik HRS-a, Mirko Vasilj je rekao kako je u HNŽ jedna stvarno specifična situacija.

Bukvalno, nas je sramota

''Ja sam jučer na kolegiju Kluba Hrvata dobio neke zanimljive informacije. Suština svega je šta bi mi kao skupštinski zastupnici trebali raditi kada nemamo pripremljenih materijala vlade i ministarstva. Imamo mi šta raditi, ali očito je neka letargija gdje se čeka uspostava nove vlade i svi su uperili oči samo prema tome i svima je to paravan za ovaj nerad. Bukvalno, nas je sramota'', rekao je Vasilj.

Pročitajte još

Hujdur o Skupštini HNŽ: Ne radimo ništa, stid me naroda

Dodao je kako je činjenica da ova skupština nema materijala za sjednice.

''Mene danas da pitate ja i ne znam kako će se sazvati sljedeća skupština jer nemamo dovoljno materijala za rad koji prije svega trebaju doći od Vlade'', rekao je Vasilj.

Prostorni plan Čapljine

Govoreći o prostornom planu Čapljine, Vasilj je rekao kako treba razdvojiti prostorni plan od onoga što se generalno događa u prostornom planu.

''Što se tiče prostornog plana Grada Čapljine mogu reći da je stručno uređen. I mi kao opozicija smo dali sugestije koje su uvažene. Druga je tematika što se događa unutar samog prostornog plana u kojem su predviđene lokacije za solare, ali je suludo da se zemljište prodaje po bagatelnim cijenama. Osnovno je pitanje čemu prodaja zemljišta'', rekao je i dodao kako je apsurdna prodaja i da je puno bolje rješenje koncesija.

Povjerenstva zbunjena

Zalihić je rekao kako, kad su u pitanju dopunska prava branitelja, izmjene idu u smjeru da se djeci poginulih branitelja na natječajima omogući stvarna prednost u zapošljavanju a ne kao do sad, pod navodnicima, pod jednakim uvjetima ada to nikada ne budu jednaki uvjeti.

Izmjenom zakona će se, rekao je, omogućiti vladi HNŽ da ona donese jasna pravila na koji način će ova djeca biti privilegirana pri zapošljavanju. Naveo je primjer u Kantonu Sarajevu gdje imaju dodatne bodove na testovima za zapošljavanje. I ministar branitelja u vladi HNŽ-a, Oliver Soldo, rekao je kako se ovo područje mora urediti koje nije bilo jasno definirano.

''Sva naša povjerenstva koja su radila javne procedure bili su zbunjeni i nedefinirano su provodili ovu opasku kad je u pitanju upošljavanje djece poginulih, ratnih invalida i razvojačenih branitelja'', rekao je Soldo i dodao kako su povjerenstva zbunjena jer ne znaju kome dati prioritet.

Nemaju se kome adresirati problemi

Pomoćnica ministra zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ-a, Alma Kozo, izjavila je uoči sjednice kako se uvodi pravo za svu djecu na području HNŽ-a, a imaju bilo kakvu poteškoću u razvoju da to mogu dokazati povjerenstvu nadležnima da mogu ostvariti prava na dodatak.

Oni koji su ostvarili zakon na federalnoj razini imati i ''duplo pravo''.

''Visina tog dodatka će iznositi 19% posto od najniže plaće u Federaciji što znači da će 113,24 KM primati svako dijete'', rekla je Kozo.