Pojačana suradnja
Dodik i Čović: Rješenje je jednostavno
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predsjednik HDZ-a BiH Dragan Čović izjavio je da za deset dana istječe rok za postizanje dogovora sa SDA o izmjenama Izbornog zakona BiH te da nakon tog datuma neće biti novih bilateralnih razgovora između predstavnika HDZ-a BiH i SDA.
''Mi smo imali obvezu da sjednemo sa SDA i dogovorimo Predsjedništvo i Dom naroda, da bi nakon toga onda svi zajedno razgovarali o paketu svih drugih reformi. Ja i dalje očekujem da prije 17. lipnja (to je datum kada smo lani potpisali sporazum o Mostaru) postignemo dogovor. Nakon tog datuma neće više biti bilateralnih razgovora s SDA na tu temu. Mi smo razgovor iscrpili i sad trebamo preći na višu razinu da vidimo jesmo li u stanju to učiniti'', izjavio je Čović nakon sastanka izaslanstva HDZ-a BiH s izaslanstvom SNSD-a, predvođenog predsjednikom te stranke Miloradom Dodikom.
Jednostavno rješenje
Kako su na konferenciji za novinare kazali Čović i Dodik na sastanku se najviše razgovaralo o reformi izbornog zakonodavstva te o europskom putu Bosne i Hercegovine.
Čović je kazao kako je hrvatska strana prije svega zainteresirana za rješavanje pitanja izbora članova Predsjedništva BiH iz Federacije BiH te za popunu Doma naroda FBiH.
''Rješenje za Predsjedništvo je vrlo jednostavno: kroz dvije izborne jedinice u Federaciji BiH osigurati izbor hrvatskog i bošnjačkog člana Predsjedništva BiH, ne govorim Hrvata i Bošnjaka, već hrvatskog i bošnjačkog člana što znači da može biti izabran bilo tko'', kazao je Čović.
Kada je u pitanju popunjavanje Doma naroda FBiH, dodao je kako struktura tog tijela treba odražavati strukturu stanovništva Federacije BiH, odnosno posljednji popis stanovništva.
''Osobno mislim da odavno imamo rješenja na stolu i da novih modaliteta tu nema, samo je pitanje želimo li nešto uraditi ili ne želimo'', poručio je prvi čovjek HDZ-a BiH.
Dodik nije za prijevremene izbore
Dodik je kazao kako ima dobru suradnju s HDZ-om BiH te da ta suradnja nije isključujuća za sve druge političke subjekta, prije svega one bošnjačke.
''Nastavit ćemo usuglašavat naše stavove, svjesni da postoje pitanje kao što je NATO-a, gdje su naši stavovi potpuno različiti i ne treba ih ponovno isticati. HDZ, iz razumljivih razloga, smatra da BiH treba biti uključena u proces integracije, a mi iz SNSD-a ne smatramo. Mi uvažavamo te stavove, i jedni, i drugi. U svim ostalim pitanjima imamo visok stupanj suglasnosti'', kazao je Dodik.
Po njegovim riječima, HDZ BiH i SNSD dogovorili su koordinaciju parlamentarnih klubova tih dviju stranaka kako bi sve ono što se dogovori brže prošlo parlamentarnu proceduru i Vijeće ministara BiH.
Kada je u pitanju izbor članova Predsjedništva BiH, Dodik je kazao kako u Republici Srpskoj postoji koncensus da se jedan član iz RS-a bira neposredno na izborima.
''Također ne možemo prihvatiti brisanje naziva konstitutivnih naroda i u tom pogledu smatramo da to treba ostati i da je to zalog za izgradnju BiH na bazi konstitutivnosti naroda. Samo na bazi tog koncepta BiH može djelovati, to je ustavna i dejtonska kategorija'', ustvrdio je Dodik.
Dodao je kako SNSD i HDZ BiH imaju zajednički stav da se datumi lokalnih i općih izbora u BiH ne trebaju spajati te da se ne treba uvoditi institut prijevremenih izbora jer bi to, kako je kazao, samo stvorilo dodatni kaos u zemlji.
Također, SNSD i HDZ BiH smatraju kako se u okviru izmjena Izbornog zakona treba definirati da mandat osvojen na izborima pripada stranci.
Gašenje OHR-a
Dodik je prokomentirao izbor novog visokog predstavnika međunarodne zajednice za BiH, ponovivši kako se SNSD zalaže za zatvaranje Ureda visokog predstavnika (OHR).
''Mi smo suglasni da treba zatvorit OHR i osigurat da Ustavni sud ima samo domaće suce. Oko dolaska novoga visokoga predstavnika stav SNSD-a je jasan: mi nismo spremani prihvatiti nikoga tko ne prođe verifikaciju, odnosno proceduru izbora kako je to predviđeno Aneksom 10 Daytonskoga sporazuma'', izjavio je Dodik.
Čović je dodao kako pozdravlja dolazak Christiana Schmidta u BiH te da od njega očekuje da provede transformaciju, odnosno zatvaranje OHR-a.
''Ne možemo ići ka kandidatskom statusu, a istovremeno imati određen oblik protektorata, a upravo je OHR određeni oblik protektorata. Pozdravi sam dolazak Schmidta i očekujem da upravo on napravi tranziciju našeg prelaska ka kandidatskom statusu, da se transformira Ured visokog predstavnika, odnosno da se ugasi kao takav'', zaključio je Čović.