Proračun nije razvojni
Špirić: Oni koji hoće razvojni proračun, žele ustavne promjene
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predsjedavajući Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH Nikola Špirić rekao je da oni koji hoće razvojni proračun na razini zajedničkih institucija BiH u stvari žele ustavne promjene.
"Karakter proračuna zajedničkih institucija proizlazi iz ustavne konstitucije BiH. On može biti samo administrativnog karaktera, a nikako razvojnog i socijalnog jer te komponente proračuna su inkorporirane u proračune entiteta i županija. Zato su jalove, politikantske i populističke rasprave onih koji žele da proračunu institucija BiH dodijele razvojnu ili socijalnu komponentu. To ne može ići bez promjena Ustava, pa oni koji se pozivaju na to prizivaju ustavne promjene", rekao je Špirić u intervjuu Srni.
Podsjetio je da proračun institucija BiH nikada nije bio razvojni, već da služi za to da bi mogle funkcionirati zajedničke institucije.
"Iz samog naziva proračuna jasno je da je on namijenjen za troškove institucija i vraćanje kredita, odnosno za ispunjavanje međunarodnih obveza BiH. Potpuno je nejasno zašto svaki put od Daytona do danas moramo da krenemo od ove abecede ili azbuke", naglasio je Špirić.
Naveo je da se nakon održane tri sjednice Doma naroda u jednom danu može biti zadovoljno što je proračun za 2020. godinu usvojen, dodajući da uloženi amandmani nisu prepreka za usuglašavanje različitih tekstova u dva doma Parlamentarne skupštine BiH.
"Ništa ovdje nije tako komplicirano u smislu procedura koliko se to pokušava predstaviti. Sve je to već odavno propisano Ustavom, zakonima i poslovnikom Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH. Brzina i konačan rezultat uglavnom su stvar političke volje, a ne procedura koje, svakako, moramo poštovati", rekao je Špirić.
Dodao je da pretpostavlja kako se od njega očekuje da kaže da sve može biti brzo i lako u procesu usvajanja proračuna jer je kao ministar financija i trezora u Vijeću ministara u jednoj kalendarskoj godini u proceduru uputio tri nacrta proračuna i to za 2011, 2012. i 2013. godinu, koji su usvojeni.
"Imali smo tada i situacije kada su koalicije pucale na proračunu, ali oni su usvajani jer su bili plod realne politike i vizije onih koji vrše vlast i snose odgovornost. Već smo u drugoj polovini srpnja i sasvim je normalno da ovaj proračun ne može biti presudan za dalji tijek događaja, kako se najčešće potencira u vezi s raspisivanjem i održavanjem lokalnih izbora. U tom smislu ovdje je veći problem bio izbor članova SIP-a i ponašanje poslanika iz Republike Srpske u vezi s tim", ocijenio je Špirić.
Predsjedavajući Doma naroda je rekao da se sada traže neka neuvjerljiva opravdanja da se navodno neusvajanjem proračuna bježi od izbora.
"Zašto bi SNSD bježao od izbora? Nama je još samo preostalo da preuzmemo na lokalnoj razini to malo općina gdje nismo na vlasti. Bolje nam je da to uradimo prije nego poslije. Dakle, moglo je i u listopadu. Ovi što se boje istinitih izbornih rezultata pribjegavaju polulegalnom imenovanju članova SIP-a i nekim izborima nakon izbora", istakanuo je Špirić.
Dodao je kako je njegov stav da nitko ne treba ucjenjivati i da se ne treba dovoditi u direktnu vezu donošenje odluka u Parlamentarnoj skupštini BiH sa provođenjem lokalnih izbora jer to niti je usporedivo niti je realno.
Migrantska kriza ogroman sigurnosni problem
Predsjedavajući Doma naroda, čiji je zaključak o održavanju sjednice o migrantskoj krizi usvojen, kaže da nitko u BiH nema prave i realne informacije o broju migranata, njihovom smještaju, rutama kojima se kreću, zemljama iz kojih dolaze i njihovom identitetu.
"To je ogroman sigurnosni problem koji ima i humanitarni aspekt. Zato bi trebalo više institucija da se istovremeno time bave. Ne može se to parcijalno rješavati. Uzmimo za primjer amandman u Zastupničkom domu da se izdvoji 450.000 KM za sprečavanje migrantske krize u Unsko-sanskoj županiji. Ne znam što bi se dobilo time, to je više jednokratna pomoć. Ne može se podržati takav pristup da se reagira tamo gdje su žarišta, umjesto da se problem sistemski rješava", naglasio je Špirić.
Istakno je da je zbog cjelovitih rješenja ponudio zaključak održavanja plenarne sjednice kako bi bili dostavljeni egzaktni podaci i definirane najbolje mjere i zaključci po kojima treba da postupaju nadležne institucije.
"Krajnje je vrijeme da se tim problemom pozabavi najviša zakonodavna vlast i da se daju smjernice za izvršnu vlast, umjesto što imamo potpunu disharmoniju u kojoj jedno radi ministar, a drugo član Predsjedništva, dok nadležne službe spavaju. Ključno je ovdje da Ministarstvo sigurnosti preuzme značajniju ulogu i da se na bolji način iskoordiniraju policijske agencije. Ali da bi oni to uradili moraju imati jasnu trasu djelovanja i precizne smjernice", istakao je Špirić.
Rekao je i da očekuje da će se kompletiranjem Vijeća ministara ispuniti uvjeti za dostavljanje potrebnih podataka i za održavanje te plenarne sjednice.
Žalosno što postoje teritorije u BiH gdje nisu konstitutivna sva tri naroda
Ocjenjujući put BiH ka Europskoj uniji, Špirić je rekao da je sve stagniralo pa i napredak na europskom putu.
Dodao je da je nešto do BiH, a nešto i do globalne situacije, te da se gubilo vrijeme dok se formirala vlast, a da u Federaciji još nije ni završen taj proces, naglašavajući da to ima određene reperkusije u procesu europskih integracija jer su to aktivnosti koje provode sve razine vlasti.
"Detekotirano je 14 prioriteta bitnih za kandidatski status BiH i približavanje EU. Parlamentarna skupština BiH ima važnu ulogu u ovom procesu. Zato je presudno da njene službe rade u punom kapacitetu i da sudjelujemo u europskim asocijacijama i projektima koji nas vode brže ka članstvu u EU", konstatirao je Špirić.
Dodao je da očekuje da će se europski put BiH značajnije otvoriti pod predsjedavanjem Njemačke i da će konkretne aktivnosti zamijeniti deklarativnu opredijeljenost pojedinih političara u BiH za EU integracije.
Špirić je naglasio da je žalosno to što u BiH još postoje teritorije gdje nisu konstitutivna sva tri naroda i gdje Srbi nemaju svoje političke predstavnike.
"Srbi u Federaciji imaju još nešto malo snage i političke moći u četiri općine u Hercegbosanskoj županiji. Tamo ostvaruju neke rezultate jer uspiju da izaberu načelnika. Izborili su se i za nekoliko mjesta u Domu naroda FBiH koji nikada od Daytonskog sporazuma nije bio popunjen pa je, faktički, neustavan i nelegalan. U Sarajevskoj županiji, koji bi trebalo da je primjer, nemate Srba uopće, nemaju svoje predstavnike nigdje, a ako se negdje i pojave to je kroz neke političke partije koje im ne jamče nacionalni identitet", napomenuo je Špirić.
Istaknuo da je problem što Srba u FBiH više nema i što to nikoga od vlasti u tom entitetu ne zanima.
"Naprotiv, oni čine sve da nema ni ovih koji su se vratili. To vam potvrđuju i talijanski sumnjivi otpad u Drvaru i Grahovu, NATO poligon u Glamoču i migrantski smještaji u Petrovcu", izjavio je Špirić.
Dodao je da međunarodnoj zajednici to nije problem, da to nitko ne osuđuje i da nitko ne problematizira položaj jednog naroda i nepostojanje entitetske vlasti ni dvije godine od općih izbora.
"Sve je u redu što se krši u Federaciji i ništa ne valja što se poštuje u Republici Srpskoj. To je, nažalost, opis realnog stanja", rekao je Špirić.
Zaustaviti pokušaje kontrole oba iz političkih centara moći
Predsjedavajući Doma naroda, koji je i član Zajedničke komisije za nadzor nad radom Obavještajno-sigurnosne agencije (OSA), rekao je da je obavještajni sektor u BiH bez ikakve kontrole.
Naveo je da bi parlamentarna kontrola trebalo da bude glavna brana za to da služba ne postane politički plijen.
"Nažalost, procesi su otišli u suprotnom smjeru da služba kontrolira komisiju za nadzor. Sve je neophodno vratiti u zakonske okvire. U skoroj prošlosti imali smo nekoliko afera u obavještajnom sektoru i one su zataškane baš zbog političkog pokroviteljstva. Mislim da se to mora zaustaviti, a jedini način za to je uspostavljanje parlamentarne kontrole nad OBA", zaključio je Špirić.
