Srbija dva dana domaćin skupa u povodu 60. obljetnice Pokreta nesvrstanih

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Beograd će u ponedjeljak i utorak biti domaćin samita Pokreta nesvrstanih na kojem je sudjelovanje potvrdilo više od 100 izaslanstava, od kojih su mnoga tijekom dana već doputovala u srbijansku prijestolnicu i održala niz bilateralnih sastanaka.

Ministar vanjskih poslova Nikola Selaković, koji je i domaćin samita, ocijenio je da je to "jedan od najvećih skupova u Europi, pa i svijetu ove godine, poglavito u uvjetima pandemije".

Beograd i Srbija ugostit će izaslanstva iz 105 država i 11 međunarodnih organizacija, a oko 550 sudionika nazočit će skupu, organiziranom u jednoj od najvećih dvorana Beogradskog velesajma.

Selaković je, u povodu skupa zemalja članica Pokreta nesvrstanih, naglasio da "strateški i suštinski cilj Srbije ostaje članstvo u EU", ali da se "Beograd ne odriče tradicionalnih prijatelja - Rusije, Kine i Pokreta nesvrstanih".

U Beograd je večeras doputovao i ministar vanjskih poslova Rusije Sergej Lavrov. Rusija se od srpnja ove godine nalazi u statusu zemlje-promatrača u Pokretu nesvrstanih isto kao i Srbija, prenosi Hina.

Lavrov će se večeras sastati s predsjednikom Srbije, a poslije razgovora očekuje se zajedničko obraćanje.

"Bilateralni sastanci će trajati svo vrijeme samita. Rusija je od srpnja ove godine promatrač u Pokretu nesvrstanih kao i Srbija. Dolazak Sergeja Lavrova znači puno jer dodatno ojačava i osnažuje karakter i razinu ovog skupa, poglavito imajući u vidu energetsku krizu koja trenutno potresa svijet", ocijenio je Selaković za RTS.

On je naglasio kako organizacija ovakvog skupa predstavlja "potvrdu ugleda Srbije, koja ima brzorastuću ekonomiju i netko je s kime svi žele surađivati", istaknuvši da će na skupu u Beogradu biti "čak 44 ministra vanjskih poslova iz zemalja diljem svijeta".

Pokret nesvrstanih danas ima 120 država članica i 17 promatrača, među kojima je i Srbija. 

Prva službena konferencija Pokreta nesvrstanih održana je u rujnu 1961. godine u Beogradu, najvećom zaslugom tadašnjeg predsjednik SRFJ Josipa Broza Tita, koji se uz indijskog predsjednika Džavaharlala Nehrua i egipatskog šefa države Gamala Abdel Nasera smatra utemeljiteljem Pokreta.