Srpska ima želju koju nema Federacija

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Srpska ima ono što nema Federacija BiH - želju građana da budu okupljeni oko republike'', rekla je u intervjuu za agenciju Srna Željka Cvijanović, predsjednica RS-a.

Na pitanje da prokomentariše navode da je Srpska krivac što BiH ne može dobiti 250 milijuna eura pomoći od EU za rješavanje posljedica epidemije virusa korona, Cvijanović je rekla da je to apsolutna laž i da RS nije nikakva kočnica.

Strelice prema RS

"Već smo navikli da se stalno plasiraju laži i upućuju neke strelice prema RS, ali mi ne pridajemo previše značaja tome jer znamo šta su naši prioriteti. Ta priča koju plasiraju je netočna jer, prema proceduri i pravilima, Vijeće ministara prikuplja mišljenja od entiteta da bi počeo određene pregovore i da bi ušli u aranžmane dobijanja ovakve pomoći. Čini mi se da je čak duže potrajalo da se dobiju ti odgovori od FBiH, nego od RS i ti razgovori se još vode", pojasnila je Cvijanović.

Kada je riječ o EU, rekla je da postoje čvrsta obećanja da neće biti problema oko dodjele te pomoći iako je došlo do njezinog prolongiranja.

"To su izmišljene teme koje u datom trenutku trebaju pokazati nekog krivca, a njima je krivac uvijek RS zato što imamo sve što oni nemaju. Tu mislim, prije svega, na ljubav građana prema RS, želju da svi zajedno budemo okupljeni oko onoga što jeste RS. To nikad nisam prepoznala u FBiH, ni kad je riječ o Bošnjacima, ni Hrvatima, a ni ono veoma malo Srba koji tamo žive", istaknula je.

Sumorna Perspektiva BiH

Cvijanovića je rekla da je budućnost BiH sumorna i da uvijek ima dojam da zemlja nikad nije dobila "oba plućna krila" ni bilo što drugo što je potrebno za neki normalan život.

"Dodatni problem je i to da postoji velika neiskrenost s kojom se ušlo u ono što je daytonska BiH. Mnogi koji su promovirali priču kako treba zadržati daytonski koncept upravo su ti koji su ga urušavali raznim intervencijama visokih predstavnika i drugih. Dolazili smo u apsurde da nekoga tko se poziva na izvorni Dayton sankcionirate pod navodima da ruši Dayton zato što bi trebao braniti iskrivljeni Dayton. Moja ocjena je da smo mi sada u gorem unutarnjem razmimoilaženju nego što je to ranije bio slučaj. Ono što u svemu tome brine je ta lažna nonšalancija i izmišljena receptura kako treba da promijenite Ustav i da nešto reorganizujete da bi BiH postala uspješna. To je lažni recept", ocijenila je.

Pri tom, dodala je ona, u BiH postoji političko-birokratizirani recept koji je netko nekad izmislio u nekom OHR-u, koji je sam po sebi, uglavnom, bio štetan za BiH.

Mijenjanje stvarnosti

"U OHR-u je rečeno da ako nema suglasnosti da se Ustav mijenja redovnim putem, onda formalno nećemo mijenjati Ustav, ali ćemo mijenjati stvarnost. Zbog toga smo mi kroz silna ta rješenja koja su potekla od OHR-a došli u situaciju da naš stvarni život zaista odudara od onoga što je Ustav rekao. I, kada to pogledate, jasno je da nešto nije u redu s BiH. Svugdje imate neku involviranost međunarodnog faktora, ali način na koji se to dešava ovdje već vas upućuje na to da ne razmišljate o budućnosti te zemlje", naglasila je.

Dodala je kako postoji i bošnjačka politika koja za svaki problem priziva OHR da donose rješenja i odlučuju, što samo pokazuje slabost sustava.

"U toj slabosti sustava mi moramo voditi računa da RS bude jaka, da idemo stalno naprijed i to mora svima nama da bude suštinski, primarni politički cilj", navela je.

Nametnute stvari

Kaže da joj je izjava američkog veleposlanika Erica Nelsona da je vrijeme za reformu daytonskog Ustava, neobična jer je Ustav ovakav kakav jeste kreacija SAD.

"Ne može mi nitko reći da će stvari biti bolje samo što promijenite Ustav. Šta znači - promijenimo Ustav i bit će bolje? Neće. U BiH su već nametnute stvari koje nemaju veze s Ustavom, a nametali su ih i OHR i Ustavni sud, u kojem odlučuju stranci i veoma često odlučuju politički", kaže Cvijanović.

Ocijenila je da će u BiH stvari profunkcionisati kad se stranci odreknu tih političko-birokratiziranih receptura, a domaći političari budu imali dovoljno političke volje da stvari zaista funkcioniraju.

Mehanizam koordinacije

Kaže da je suština da stvari treba pokretati na osnovu onoga čime se raspolaže, te da su to stvari koje se dešavaju kroz život, a ne kroz neki recept ili nametnutu formu.

Cvijanovićeva smatra da je mehanizam koordinacije ''apsolutno ključna stvar za funkcioniranje BiH'', ali da i tu u praktičnom smislu postoji problem gdje sada ''netko s nivoa BiH, iz nekog ministarstva koje uopće nije predviđeno daytonskim Ustavom nego je nastalo kasnije, ignorira činjenicu da određena ustavna nadležnost leži na entitetu i hoće da donosi odluke, a neće da uzme u obzir ono što mu kaže nivo entiteta ili kantona, kada je riječ o FBiH''.

Kaže kako ne razumije zašto bi razina BiH govorila šta je prioritet u Republici Srpskoj kada to uopće ne zna, a možda i ne želi znati.