Vijeće sigurnosti
Srpska u pismu UN-u: Ojačati BiH kao cjelinu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Republika Srpska posvećena je provođenju neophodnih reformi na putu BiH k članstvu u EU, istovremeno vodeći računa da se poštuju ustavne nadležnosti svih razina vlasti'', navodi se u najnovijem Izvještaju koji je Vlada Republike Srpske uputila Vijeću sigurnosti UN-a.
Napredak
U 29. Izvještaju Vlade Republike Srpske napominje se da je Europsko vijeće 15. prosinca 2022. godine izglasao da se BiH dodijeli status kandidata za članstvo u EU, nakon preporuke Europske komisije iz listopada i glasanja na Vijeću EU i Vijeću za opće poslove.
"Status kandidata za članstvo u EU je važna prekretnica, a Republika Srpska se nada i očekuje da će status kandidata potaći napore na europskim integracijama na svim razinama uprave", ističe se u trećem poglavlju Izvještaja, piše Srna.
U dokumentu se naglašava da je jedan od razloga za optimizam zajednička posvećenost srpskih, bošnjačkih i hrvatskih stranaka koje vrše vlast na razini BiH provođenju neophodnih reformi za napredovanje ka sljedećoj prekretnici europskih integracija.
"U govoru od 28. studenog, tajnik za proširenje EU Olivér Várhelyi pohvalio je opredijeljenost novih članova Predsjedništva da ubrzaju ispunjavanje 14 ključnih prioriteta za integraciju BiH u EU.
U svom blogu iz veljače, specijalni predstavnik EU u BiH Johann Sattler pohvalio je činjenicu da je nova vlast na razini BiH `postavila napredak ka članstvu u EU kao središnji element svog programa`", podsjeća se u Izvještaju.
Ojačati BiH
Vlada Republike Srpske u Izvještaju napominje da je Srpska već ostvarila bitan napredak na ispunjavanju većeg broja ciljeva koje EU ističe u svojim izvještajima o BiH. Dokumentu se navodi da Republika Srpska od 2007. godine, u skladu sa svojim nadležnostima zajamčenim Ustavom BiH, usklađuje zakonodavstvo s pravnim tekovinama EU.
Do sada je, precizirano je u Izvještaju, nekoliko tisuća propisa Republike Srpske prošlo proceduru usuglašavanja i ocjenjivanja usklađenosti s pravnim tekovinama EU.
"Republika Srpska je uvjerena da će provođenje reformi u svrhu ispunjavanje standarda EU ojačati Republiku Srpsku i BiH kao cjelinu. Postizanje sljedeće prekretnice na putu ka evropskim integracijama neće biti lako, svakako će biti neslaganja", ukazano je u Izvještaju upućenom Vijeću sigurnosti UN.
U Izvještaju se, međutim, ističe da je članstvo u EU kao zajednički cilj dovoljno važan da bi sve strane bile posvećene teškim zadacima koje je potrebno izvršiti.
Mehanizam koordinacije
U dokumentu piše da je važno je da se europske integracije BiH odvijaju u skladu sa sustavom koordinacije u procesu europskih integracija u BiH, poznatim kao "mehanizam koordinacije".
"Mehanizam koordinacije je sustav koji su dogovorili politički lideri u BiH i koji omogućava komunikaciju BiH sa predstavnicima EU, uz puno uvažavanje ustavne strukture BiH i nadležnosti svih nivoa vlasti. Usvojen je na Narodnoj skupštini Republike Srpske i Vijeću ministara na razini BiH. Nažalost, mehanizam koordinacije ne poštuje se uvijek. Da bi BiH napredovala na putu k članstvu u EU, neophodno je da se mehanizam koordinacije dosljedno poštuje", naglašava se u Izvještaju.
EU već ima zemlje članice s krajnje decentraliziranim ustavnim uređenjem, napominje se u Izvještaju, te ističe da je Republika Srpska uvjerena da BiH može ispuniti zahtjeve za članstvo u EU, uz zadržavanje decentralizirane strukture zajamčene Daytonskim sporazumom.
''Vrijeme je da se BiH poštuje kao potpuno suverena, a da bi ova zemlja to i bila, OHR mora biti zatvoren'', navodi se u Izvještaju i poručuje da EU nije organizacija kolonija i protektorata, nego potpuno suverenih država.
Protiv OHR-a
"Imajući u vidu da je BiH dobila službeni status kandidata za članstvo u EU, krajnje je vrijeme da BiH konačno uživa puni suverenitet. Kontinuirano prisustvo OHR-a – stranog posrednika koji prisvaja despotska ovlaštenja nad BiH i njenim građanima – očigledno je nespojivo sa suverenitetom BiH, pa tako i nespojivo sa integracijom BiH u EU", naglašava se u Izvještaju Vlade Republike Srpske.
U Mišljenju o zahtjevu BiH za članstvo u EU iz 2019. godine, "EU priznaje da dalji rad visokog predstavnika sa širokim autokratskim ovlaštenjima sputava napredak BiH na putu europskih integracija. U pogledu visokog predstavnika, u Mišljenju Europske komisije kaže se da je `tako intenzivan međunarodni nadzor, u načelu, nespojiv sa suverenitetom BiH pa stoga i sa članstvom u EU".
OHR, također, podriva napore EU u BiH i može samo da unese zabunu u važan dijalog između lidera BiH i onih EU zvaničnika koji imaju zadatak da pomognu zemlji na njenom evropskom putu, ističe se u Izvještaju.
"Bivši visoki predstavnik Carl Bildt napisao je da `kontinuirano prisustvo OHR-a u svojstvu staratelja Daytona često razvodnjava utjecaj djelovanja EU`. Prosto rečeno, po pitanjima od značaja za EU, nejasno je u čije ime Schmidt govori, ako ne govori samo za sebe. U intervjuu koji je dao u ožujku, bivši visoki predstavnik Wolfgang Petrich ističe da je `njegova ključna poenta da ako ne prestanu sve vanjske intervencije, neće biti evropske budućnosti za BiH`", podsjeća se u Izvještaju.
Druga prepreka
Druga ključna prepreka koja sprečava punu suverenost BiH i stoji između BiH i članstva u EU, ističe se u dokumentu, jeste stalno prisustvo stranih sudaca u Ustavnom sudu BiH. "Ustav BiH sadrži neobičnu odredbu - kao privremenu mjeru u periodu od pet godina - kojom se tri od devet sudskih mjesta u Ustavnom sudu BiH rezerviraju za strance. U praksi, ova trojica stranih sudaca kontroliraju Sud tako što se u odlučivanju pridružuju dvojici bošnjačkih sudaca", pojašnjava se u Izvještaju.
U Izvještaju se navodi i da u Mišljenju EU iz 2019. godine, među 14 "ključnih prioriteta" za BiH, sa pravom se nalazi i "rješavanje pitanja međunarodnih sudaca u Ustavnom sudu BiH".
Republika Srpska, kako se napominje, cijeni uvažavanje Evropske komisije da su strani suci u Ustavnom sudu BiH nespojive s europskim integracijama. U dokumentu se dodaje da se najveće srpske i hrvatske stranke u BiH snažno zalažu da strani suci u Ustavnom sudu BiH budu zamijenjeni državljanima BiH, te su i predložile zakon u tom smislu.
''Međutim, bošnjačke stranke odbijaju čak i da taj prijedlog uzmu u razmatranje, čime su stale pa put i punom suverenitetu i napretku BiH ka članstvu u EU'', dodaje se.
Sankcije
EU podriva integraciju BiH u EU uskraćivanjem 600 milijuna eura za financiranje projekata u Republici Srpskoj, dio paketa od 3,2 milijarde eura za podršku investicijskim projektima na Zapadnom Balkanu.
Neopravdane i selektivne financijske sankcije EU protiv građana Republike Srpske, ističe se u Izvještaju, suprotne su statusu kandidata BiH za članstvo u EU i prijete da oslabe entuzijazam Republike Srpske i njenih građana za europske integracije.
"Ove sankcije ostavljaju na građane Republike Srpske dojam da EU pokušava da upravlja političkim poslovima u BiH i, što je još gore, da se svrstava na stranu koja je protiv Republike Srpske u unutrašnjim političkim neslaganjima. Štoviše, ovim sankcijama postavlja se pitanje da li će Bruxelles nastaviti sa selektivnim kažnjavanjem Republike Srpske čak i kada BiH bude primljena u EU. EU treba odmah da oslobodi opredijeljena sredstva za projekte u Republici Srpskoj", navodi se u Izvještaju.
''Oni koji vjeruju da će kazne i prijetnje budućim sankcijama učiniti Republiku Srpsku podložnijom hirovima stranih prijestolnica'', kako je istaknuto u Izvještaju, ''potpuno pogrešno shvaćaju povijest, kulturu i karakter regije''.
Sada kada nema SDA
U dokumentu se napominje da takve mjere samo jačaju odlučnost Republike Srpske da štiti i ostvari svoja prava prema Daytonskom sporazumu.
Osim posvećenosti europskim integracijama BiH, Republika Srpska snažno podržava napore na regionalnoj integraciji, uključujući inicijativu "Otvoreni Balkan" i berlinski proces.
"Otvoreni Balkan" je regionalna inicijativa koju su pokrenule Albanija, Sjeverna Makedonija i Srbija, koja podrazumijeva stvaranje ekonomske zone za slobodno kretanje ljudi, robe, kapitala i usluga.
"Sada kada stranka SDA više nije dio Vijeća ministara, Republika Srpska se nada da će se BiH pridružiti `Otvorenom Balkanu` u sljedećoj godini", naglašava se u Izvještaju Vlade Republike Srpske upućenom Vijeću sigurnosti UN.
