Što će značiti nove mjere NATO-a koje je za BiH najavio Stoltenberg?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Posebne mjere NATO-a, koje je za Bosnu i Hercegovinu nedavno najavio glavni tajnik Alijanse Jens Stoltenberg, neće odudarati od postojećih Sporazuma o suradnji, ali bi mogli značiti dodatno približavanje zemlje ovom savezu.

U najkraćem, analitičari tako tumače pismo upućeno kao odgovor ministrici vanjskih poslova Biseri Turković.

Politički odnosi u zemlji, međutim, ne ukazuju na skoro okončanje ovog procesa.

Poseban tretman suradnje NATO je za Bosnu i Hercegovinu odredio na posljednjem summitu u Madridu, svrstavajući je odmah iza Finske i Švedske koje su na ulaznim vratima.

Prevencija sigurnosnih prijetnji povezanih sa djelovanjem Rusije nakon njenog napada na Ukrajinu i političko djelovanje na uklanjanju prepreka za realizaciju postojećih sporazuma o saradnji ključne su mjere, smatra nekadašnji vojni predstavnik BiH u NATO-u.

Alija Kožljak, bivši vojni predstavnik BiH u NATO-u, kaže: "Da budemo konkretni, izrada i dostavljanja drugog godišnjeg Programa reformi BiH. Radit će se i na podizanju interoperabilnosti OS i njihove sposobnosti da suradnju sa NATO-om podignu na najveći mogući nivo, što bi u suštini značilo priprema zemlje za punopravno članstvo".

Profesor Duško Vejnović smatra da je BiH svake godine bliže NATO-u, ali da postoji političko nesuglasje o konačnom članstvu.

Obrazloženje posebnog plana ruskim malignim uticajem smatra prenapuhanim, ali ne vjeruje da će NATO izaći iz postojećih okvira suradnje i odgovornosti kada je riječ o BiH".

Duško Vejnović, defendolog, ističe: "ANP program je poslan od strane BiH, usuglašen sa institucijama BiH i ja apeliram da se po uzoru na Srbiju i dalje ide u korektnu suradnju sa NATO-om, partnerstvo, razgovori, dogovori, zajedničke aktivnosti oko obuke, odnosno edukacije OS i slično".

U kom smjeru će se odvijati posebne mjere NATO-a za BiH BHRT nije uspio službeno potvrditi u Komisiji za suradnju sa ovim vojnim savezom niti u Ministarstvu obrane. Kao ni da li je postojeći okvir suradnje adekvatan najavljenim aktivnostima.

Protivnici vojnog svrstavanja zemlje smatraju da se pravi račun bez krčmara. Zamjenica zajedničke komisije za obranu i sigurnost PS kaže da bez dogovora ključnih političkih aktera i odluka institucija nema članstva u NATO-u.

Dušanka Majkić, zamjenica predsjedavajućeg Zajedničke komisije za obranu i sigurnost PSBiH, kaže: "Ali sa njima je nemoguće razgovarati jer smatraju da zbog svoje brojnosti i zbog naklonjenosti međunarodne zajednice prema Bošnjacima će oni istjerati sve ono što je njihov politički cilj. E pa ne znam kako će to uraditi".

Nove odluke koje bi bile pred institucijama mogu se, kažu stručnjaci, odnositi samo na zahtjev za punopravno članstvo u zapadnom vojnom savezu.

Međutim, politički vjetrovi ne pušu u smjeru koji bi vodio takvom dogovoru.