Štakori kolonizirali Mostar

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Kada vidite jednog štakora po dnevnom svjetlu, to znači da je u kanalizacijskim cijevima, odvodima i podrumima skriveno njih na tisuće, rekao je za Bljesak.info diplomirani sanitarni inženjer Marko Bukovac, voditelj sanitarne služne tvrtke 'Agrariacoop' iz Mostara.

Po njegovim riječima posljednja sustavna deratizacija urađena je 1995. godine, dok su u međuvremenu rađene parcijalne deratizacije, ili na poziv građana da se uradi neki park, naselje i sl. No, kako nam je potvrđeno iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite HNŽ-a, za sustavnu deratizaciju novca nema u proračunu županije.

''Deratizacija u Mostaru i HNŽ-u, na žalost, nije obavljena prethodnih godina jer je ograničena sredstvima izdvojenim za ove namjene'', rečeno je za Bljesak.info iz Ministarstva zdravstva, rada i socijalne zaštite.

Mišja groznica, kuga, tularemija, salmoneloze, trihineloza…, samo su neke od 32 zarazne bolesti koje izazivaju glodavci i zbog kojih je potrebna preventivna zaštita stanovništva.

''Sama činjenica da su glodavci ili izvor ili prenositelji zaraze je zabrinjavajuća, a osim toga nanose i ekonomske štete koje nastaju glodanjem, uriniranjem, izmetom... Dakle, donose veliku zdravstvenu i ekonomsku štetu'', pojašnjava Bukovac.

Stanari Splitske ulice u Mostaru za Bljesak.info su kazali kako imaju velike probleme s glodavcima, te se boje zaraze koju im oni mogu prenijeti.

''Štakore redovno viđamo kako izlaze iz podruma. Čak se penju po fasadi zgrade, oni koji žive u prizemlju moraju stalno zatvarati vrata i prozore kako im štakori ne bi ušli u stan. Veliki su, crvenkaste boje i uopće se ne plaše ljudi, kada ih pokušamo otjerati ili pogoditi kamenom, oni jedu otpad koji je bačen. Plašimo se za naše zdravlje jer ih je previše'', kazala nam je Ljubica Š. stanovnica Splitske ulice.

Da je situacija zabrinjavajuća potvrđuje i Bukovac.

''Slobodno mogu reći kako su štakori kolonizirali Mostar. Situacija je zabrinjavajuća, ne znam tko bi mogao apelirati na vlasti. Mi smo pokušavali preko nekih institucija, ali nije bilo odgovora. U Mostaru nema tradicije da se redovno radi deratizacija. Prije će Čapljina ili Rama napraviti deratizaciju gdje su u lokalnoj upravi zastupljeni ljudi zdravstvene struke koji imaju predstavu o značenju ove mjere u sprečavanju zaraznih bolesti koje prenose štetni glodavci'', kaže Bukovac.

Iz Ministarstva nam je rečeno kako se ''kroz redoviti sanitarni inspekcijski pregled'' kontroliraju pravne i fizičke osobe kako bi se ustanovilo vrše li one deratizaciju dok je u javnim ustanovama to obvezno.

No, po onome čemu svjedoče stanovnici Mostara, to nije dovoljno.