Štiti li imunitet Milorada Dodika od procesuiranja?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Reformskog rada u BiH odavno nema. Umjesto toga nerad i opstrukcije. Jedan od aktera najglasniji u posljednje vrijeme - Milorad Dodik. Organizirao je referendume, negirao državu i njezine institucije, negirao i genocid. To su samo neke od krupnijih stvari zbog kojih je na sto izvukao pitanje hoće li pravosudne institucije na sve ovo imati ikakvu reakciju. I jesu. Tužiteljstvo BiH je formiralo predmet protiv Milorada Dodika, i to nije jedini. S ovim je otvoreno pitanje - ima li član Predsjedništva BiH pravo na imunitet i gdje su granice toga imuniteta?

Mnogi su formiranje predmeta protiv Milorada Dodika, s obzirom na dugogodišnje ignoriranje svih njegovih postupaka, okarakterizirali kao nešto što ne znači apsolutno ništa te ima dug i neizvjestan sudski epilog, ako ga uopće i dobije. No, ima i onih sa suprotnim stavom, prenosi federalna ba.

“To itekako nešto znači. Kada je Tužitelj pokrenuo postupak na način da je formirao jedan predmet, onda slijedi zakonska procedura, vršenje provjera, potraga, pretraga... Tek iz tog materijala kasnije se odlučuje koja će biti dalja tužiteljska odluka. Zasigurno znam da je više predmeta otvoreno po prijavama koje su došle vezane i za samog Milorada Dodika i za tu politiku. Dakle - to je u tijeku”, kaže odvjetnik Vlado Adamović.

No, štiti li imunitet Milorada Dodika od procesuiranja, s obzirom na to da visokorangirani političari u izvršnoj i zakonodavnoj vlasti uživaju pravo na ovu pogodnost? Pravo na imunitet i to tko ih ostvaruje propisuju dva pravna akta - Ustav BiH i Zakon o imunitetu.

“Ustav BiH predviđa imunitet za članove parlamenta dok imunitet za članove Predsjedništva BiH i Vijeće ministara BiH ne predviđa. Međutim Zakon o imunitetu BiH predviđa imunitet i za članove Predsjedništva BiH, ali samo u odnosu na građansku odgovornost – dakle, za naknadu štete. Isto je i za članove vijeća ministara. Dakle, Dodik kao član Predsjedništva BiH ne uživa kazneno-pravni imunitet prilikom obavljanja svoje dužnosti”, navodi Nurko Pobrić, stručnjak za ustavno pravo.

Ovaj stav ne dijeli nije pravni savjetnik Milorada Dodika Milan Tegeltija. Tvrdi, prema Europskom sudu u Strasbourgu, svi mogu izražavati politički stav. To su političke slobode, a oni koji ih reprezentiraju po zakonu na određenim pozicijama imaju i zakonski imunitet: “Članovi predsjedništva BiH, uključujući i Dodika, osobe su direktno izabrana na izborima. U njihovim osobnostima je sadržana izborna volja naroda iz RS-a koji je konačni autoritet vlasti u BiH i zbog toga što je konačni autoritet vlasti, njemu se pravo na obavljanje te funkcije i izražavanje političkih stavova u obavljanju te funkcije nikako ne može osporiti ni spriječiti na bilo koji način bilo kakvim postupcima”.

Udar na ustavni poredak nije lako ni dokazati. Obećanja, prijetnje, želje koje Dodik izgovara moraju unutar sebe sadržavati konkretnu rečenicu na koju se neko poziva kao na spornu jer upadanje u generalno ocjenjivanje može dovesti do dubljih nejasnoća.

“Da li ona u zakonu postoji? Ako on izražava političko mišljenje da to ne postoji, onda to može biti u okviru političkog stava. Ali ako pogledate djela koja pozivaju na rušenje ustavnog poretka, onda za to djelo moraju biti i neke druge kvalifikacije - prijetnja silom, uporaba sile... U mnogo stvari on ne dođe do te granice”, podsjeća Adamović.

Izjave Milorada Dodika dugo će još okupirati bh. javnost. Umjesto da nas okupira ono bitnije. Što zemlja stoji u mjestu, godinama na putu reformi, euroautlanskih integracija. Državne institucije su blokirane, a i kada nisu - gotovo da ne rade. Mladi i obrazovani, oni koji već nisu, uglavnom traže vize u jednom pravcu. Onom koji vodi pod okrilje zajednice o kojoj ovdje mogu samo da sanjaju.