Zoran Tegeltija
Što bi trebala biti 2021.?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Predsjedatelj Vijeća ministara Zoran Tegeltija rekao je za Nezavisne novine da 2021. treba biti godina oporavka i da u njoj svi moraju izvršavati obveze s malo više snage i odgovornosti nego u prethodnom razdoblju.
"Da bi u BiH bilo bolje, u ovoj godini moramo prvo riješiti problem Covida-19, što znači da moramo pomoći zdravstvenom sektoru, a poslije toga bit će potrebno pronaći način da se pomogne realnom sektoru", naglasio je Tegeltija.
Pročitajte još
Istaknuo je kako je svjetlo na kraju tunela - cjepivo.
Na kraju godine pozitiva
"Očekujemo prva cjepiva do kraja prvog kvartala i to su one prve procjene. Ukoliko se desi da u prvom kvartalu dobijemo veći broj cjepiva, to će za nas biti prihvatljiv rok", rekao je Tegeltija.
Prema njegovim riječima, sasvim je sigurno to da će entiteti čija je to nadležnost morati još pomagati određenim sektorima gospodarstva u BiH koji su i dalje pod snažnim pritiskom virusa korona i mjera koje se poduzimaju za borbu protiv nje.
"U prvih nekoliko mjeseci godine koja je pred nama i dalje će biti potrebna podrška realnom sektoru kroz direktne intervencije. U drugoj polovini 2021. realno je očekivati da gospodarstvo uhvati zamah i da počne kreirati pozitivne rezultate. Mislim da ćemo na kraju 2021. imati pozitivna kretanja kada je riječ o makroekonomskim pokazateljima", rekao je Tegeltija.
Teške mjere
Kada je riječ o suradnji Vijeća ministara s vladama Republike Srpske i Federacije BiH, Tegeltija kaže da su se entiteti bavili operativnom podrškom gospodarstvu i zdravstvenom sektoru, a Vijeće ministara se brinulo o nekoliko ključnih pitanja, poput zaštite zdravstvenog sektora i nekontroliranog unošenja virusa korona u BiH na samom početku krize.
"Morali smo donijeti neke teške i nepopularne mjere, poput zatvaranja granica. Poslije toga smo pregovarali s financijskim institucijama o brzoj podršci BiH, dogovorili smo oko 700 milijuna eura podrške, da bi na kraju bilo vrlo važno da otvorimo `zelene koridore` za opskrbu da BiH nesmetano dovozi robu i sirovine, a da se iz BiH mogu nesmetano izvoziti i roba i sirovine", naveo je Tegeltija.
Kada je riječ o kandidatskom statusu BiH na putu prema EU, Tegeltija je naglasio da je pred BiH nekoliko otvorenih pitanja koja treba usuglasiti.
"Mislim da o njima možemo postići konsenzus i da je vrlo važno da to uradimo i da dobijemo kandidatski status. Možda je najteže otvoreno pitanje koje se pred nama nalazi Zakon o VSTS-u, jer postoje suprotstavljeni stavovi što je najvažnije raditi u vezi s reformom pravosuđa. Svi se slažu da je neophodno reformisti pravosuđe koje je u BiH reformirao netko drugi, a ne domaće vlasti", naglasio je Tegeltija.
Pravosuđe
Prema njegovim riječima, većina smatra da za to nije ključan Zakon o VSTV-u, već da ima drugih zakonskih rješenja, ali je, nažalost, stav EU da je to Zakon o VSTV-u.
"Mislim da će taj zakon biti najveća prepreka za dobivanje kandidatskog statusa", smatra Tegeltija.
Tegeltija je rekao da nema ništa protiv toga da bude preispitan rad Vijeća ministara, te naveo da u opoziciji sjede ljudi koji su do jučer sjedili u tom vijeću i veoma su pogođeni činjenicom da više ne rade taj posao.
Naveo je kako su, u principu, oni najveći kritičari i da poslije lokalnih izbora sve svoje neuspjehe i frustracije žele prebaciti na nekog drugog i onda im je krivo Vijeće ministara.
"Uvijek je dobro da opozicija traži opoziv i to nas tjera da mislimo što radimo. Ono što nije dobro u BiH jeste da se često dešava da kod nekih pitanja nemate jasnu poziciju, jer se desilo nekoliko puta da je politička stranka koja ima najviše mandata u poziciji glasovala u skladu sa stavovima opozicije, mijenjajući dogovor i pokazujući da postoji rezervna pozicija, a to je ono što otvara mogućnost da neki zahtjevi opozicije dobiju podršku", rekao je Nezavisnim novinama Tegeltija.