Što Europa hoće od nas?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

''Prije su kratkoročni zahtjevi bili izrada određenih strategija a sada kratkoročni zahtjevi postaju provedba tih strategija'', rekao je direktor Direkcije za europske integracije Edin Dilberović.

Rekao je kako pojedini prioriteti iz izvještaja Europske komisije ukazuju na to da je proces EU integracija ''pokretna meta''.

Pojasnio je da Mišljenje i Analitički izvještaj EK trebaju biti smjernice bh. institucijama u sljedećem razdoblju, te sadrže niz mjera koje su navedene s kojima smo dobro upoznati, ali neke se prvi put pojavljuju. 

Dodao je da je u Mišljenju EK navedeno da bi pregovori o pristupanju trebali početi kada BiH dostigne potreban stupanj usklađenosti s kriterijima za članstvo u Europskoj uniji, posebno u političkom kriteriju koji se odnosi na stabilnost institucija koje osiguravaju demokraciju, vladavinu prava, poštivanje ljudskih prava i prava manjina. 

Dilberović je istaknuo kako je EK preporučila Vijeću EU da razmotri mišljenje i poduzimanje mjera po navedenim ključnim prioritetima nakon formiranja vlasti u BiH. 

''Za politički kriterij je ocijenjeno da BiH treba uložiti znatne napore da bi ga u dovoljnoj mjeri ispunila, dok je za ekonomski ocijenjeno da je BiH postigla određeni stupanj makroekonomske stabilnosti ali su potrebne daljnje aktivnosti da bi postala funkcionalna tržišna ekonomija'', rekao je Dilberović.

Naveo je da je BiH za sposobnost preuzimanja pravne stečevine EU ocijenjena kao umjereno spremna u poglavljima sloboda kretanja kapitala i pravo intelektualnog vlasništva.

''Određeni stupanj spremnosti je dostignut u 16 poglavlja a u ranoj fazi je još 15 poglavlja. U Mišljenju je precizirano 14 ključnih prioriteta koji se odnose na politički kriterij jer je odgovarajući napredak u tom kriteriju osnova za otvaranje pregovora'', naglasio je Dilberović.

Precizirao je da se ti prioriteti odnose na demokraciju, odnosno funkcioniranje institucija, vladavinu prava, temeljna prava i reformu javne uprave.