Što nam se događalo? Balkan i 2020.

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Poput cijelog svijeta, i Balkan će 2020. godinu pamtiti po pandemiji koronavirusa i bolesti s nepredvidivim tijekom koju taj virus izaziva i od koje je oboljelo na desetine milijuna ljudi u svijetu, ali i po tome što se na samom izmaku godine ukazalo svjetlo na kraju tunela u vidu cjepiva, piše Anadolija u pregledu događaja godine na izmaku.

Prvi slučajevi zaraze koronavirusom, koji se pojavio krajem 2019. godine u kineskoj provinciji Hubei, u gradu Wuhanu, u regiji su zabilježeni krajem veljače i tijekom ožujka, kad su i počele prve akcije vlasti koje su se ogledale uglavnom u prilagođavanju zdravstva, nabavci opreme i zatvaranju zemalja za velike skupove, putovanja, zbog čega je velike štete pretrpjela ekonomija. 

Osim toga, događaje u regiji u 2020. obilježilo je održavanje predsjedničkih, općih i lokalnih izbora, ponegdje smjena vlade ili ostavke visokih dužnosnika, poneka politička afera, zemljotres, korak naprijed k članstvu u međunarodnim organizacijama kao što su NATO i Europska unija.

Bosna i Hercegovina

Događaj godine u Bosni i Hercegovini su lokalni izbori održani 15. studenog. Ovi izbori, uz bojazni u vezi sa samim održavanjem u rizičnom okruženju zbog pandemije koronavirusa, ostat će zapamćeni po tome da su kandidati opozicije za načelnike u većini općina u glavnom gradu BiH Sarajevu pobijedili, da je opozicija odnijela pobjedu za mjesto gradonačelnika Banja Luke i Bijeljine.

Ostat će zapamćeni i po sumnji u malverzacije na izborima za načelnika općine Srebrenica, zbog čega su privedene određene osobe, a iz Inicijative "Moja adresa Srebrenica" pozvano na ponavljanje izbora u toj općini.  

Nakon 12 godina, održani su lokalni izbori u Mostaru. Prema preliminarnim podacima SIP-a BiH, na osnovu većine prebrojanih glasova u vodstvu je HDZ BiH, a slijedi Koalicija za Mostar. Konačni rezultati izbora na kojima je na birališta izašlo 55 posto od nešto više od 100.000 građana s pravom glasa, kako je najavljeno iz SIP-a BiH bit će objavljeni u siječnju 2021. godine.

Kraj godine, 14. i 15. prosinca bit će zapamćen po skandalu tijekom posjete ministra vanjskih poslova Ruske Federacije Sergeja Lavrova, koji se po dolasku u Istočnom Sarajevu susreo s predsjedavajućim Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom. Na sastanku dvojice dužnosnika nije bila istaknuta zastava BiH. Dan kasnije, članovi Predsjedništva BiH Šefik Džaferović i Željko Komšić u Sarajevu, u zgradi Predsjedništva BiH, odbili su susret sa Lavrovom.

Prilikom susreta, Dodik je Lavrovu poklonio ikonu za koju je Ukrajinska ambasada u BiH upozorila da je iz Luganska i da je dio kulturnog blaga Ukrajine.

Prije toga, Bosna i Hercegovina je 21. studenog obilježila 25. godišnjicu potpisivanja Općeg mirovnog sporazuma, poznatijeg kao Daytonski mirovni sporazum. Tim dokumentom 1995. službeno je okončan skoro četverogodišnji rat, a BiH je ustrojena kao država tri konstitutivna naroda i ostalih, i dva entiteta – Federacije BiH i Republike Srpske. Istog dana, BiH je posjetio potpredsjednik Europske komisije i visoki predstavnik za vanjsku i sigurnosnu politiku EU Josep Borrell. Tijekom posjete posebna je pažnja posvećena obvezama koje BiH imaju procesu ispunjavanja uvjeta za prijem u Europsku uniju i 14 prioriteta iz Akcijskog plana i Mišljenja Europske komisije.

U BiH je 5. ožujka, u entitetu Republika Srpska, zabilježen prvi slučaj zaraze koronavirusom s kojim se zemlja i dalje bori i koji je do početka prosinca odnio brojne živote.

Hrvatska

Zoran Milanović je u drugom krugu predsjedničkih izbora održanih 5. siječnja pobijedio dotadašnju predsjednicu Hrvatske Kolindu Grabar Kitarović. Time je Milanović postao 10. predsjednik Republike Hrvatske od proglašenja nezavisnosti početkom 1990-ih godina. Prvi krug predsjedničkih izbora u koje su prošli ovo dvoje održan je krajem 2019. Milanović je predsjedničku zakletvu položio i stupio na dužnost 18. veljače.

Hrvatska je od 1. siječnja 2020. preuzela polugodišnje predsjedavanje Vijećem Europske unije, koje je na svečan način obilježeno 15. siječnja. Tijekom veljače Rijeka je postala prvi hrvatski grad koji je dobio titulu Europske prijestolnice kulture što je obilježeno različitim kulturnim performansima i predstavama pod zajedničkim imenom Luka različitosti.

Glavni grad Hrvatske, Zagreb 22. ožujka ujutro pogodili su razorni zemljotresi. Najjači bio je magnitude 5,3 stupnja po Richteru. Oštećene su mahom starije građevine u gradskoj jezgri, južni toranj Zagrebačke katedrale, zgrada Sabora. Ozlijeđeno je nekoliko desetina osoba, a 15-godišnja djevojčica je smrtno stradala.

Parlamentarni izbori za deseti saziv Sabora Republike Hrvatske su pod posebnim uvjetima zaštite od širenja koronavirusa održani 5. srpnja. Pobijedila je Hrvatska demokratska zajednica hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

U pucnjavi koja se dogodila 12. listopada na Markovom trgu, na kojem se nalaze zgrade hrvatske Vlade i Sabora, teško je ozlijeđen policajac.

Prvi put ove godine u Hrvatskoj je 18. studenog, Dan sjećanja za žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara, obilježen kao državni praznik.

U Hrvatskoj je prvi slučaj zaraze koronavirusom potvrđen 25. veljače. Zaraza se naglo počela širiti sa značajnim povećanjem smrtnih ishoda u rujnu.

Crna Gora

Godinu 2020. u Crnoj Gori obilježili su parlamentarni izbori na kojima je pobijedila opozicija. Izbori su održani 30. kolovoza, a pobjedu su odnijele opozicijske stranke koje predvode Zdravko Krivokapić, Aleksa Bećić i Dritan Abazović. Uslijedile su konsultacije predsjednika Mile Đukanovića s političkim strankama, mandat premijera povjeren je Krivokapiću. Vlada Crne Gore je izabrana 4. prosinca na sjednici Skupštine.

Inače, 8. siječnja u Crnoj Gori je stupio na snagu Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili uvjerenja i pravnom statusu vjerskih zajednica. Odredbama Zakona nezadovoljstvo su izrazili predstavnici Srpske pravoslavne crkve koji su od veljače počeli sa održavanjem litija, s kojima su nastavili i tokom epidemioloških mjera, kao što je zabrana okupljanja, uvedenih zbog koronavirusa. Na prvom protestu u Podgorici 1. veljače okupilo se oko 60 tisuća ljudi.

U Podgorici je od posljedica COVID-19 umro Amfilohije, mitropolit crnogorsko-primorski Srpske pravoslavne crkve. Pogrebu je 1. studenog prisustvovalo na tisuće ljudi. Pokopan je u kripti Katedrale vaskrsenja Kristovog u Podgorici.

Također, Crna Gora je u srpnju 2020. legalizirala istospolne brakove i postala 30. država u svijetu koja je na ovaj način riješila to pitanje.

Srbija

U Srbiji su 21. lipnja održani redovni izbori za Skupštinu Srbije i Skupštinu AP Vojvodine i lokalne samouprave na kojima je najveći broj glasova osvojila koalicija koju je predvodio aktualni predsjednik Aleksandar Vučić.

Nekoliko mjeseci od izbora, 28. listopada, izabrana je nova Vlada Srbije na čijem čelu je ostala premijerka Ana Brnabić.

Inače, prvi slučaj koronavirusa u Srbiji potvrđen je 6. ožujka, a već 15. ožujka predsjednik Aleksandar Vučić je proglasio izvanredno stanje, koje je, pak, ukinuto 6. svibnja.

Vučić je 2. srpnja najavio nove mjere povodom sprečavanja širenja koronavirusa među kojima je i zatvaranje studentskih domova, došlo je do prosvjeda studenata i brzog opovrgavanja mjera.

U Beogradu i drugim gradovima Srbije 7. srpnja počeli su prosvjedi građana koji su trajali više dana, a inicirani su Vučićevom najavom policijskog sata.

Najviši predstavnici Srbije i Kosova su 4. rujna u Washingtonu, u prisustvu predsjednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trumpa, potpisali ekonomski sporazum, čime je nakon dužeg zastoja učinjen novi korak k normalizaciji odnosa između Beograda i Prištine.

Posljednji avion MiG-21 Vojske Srbije pao je 25. rujna kod Loznice, nedaleko od granice s BiH, smrtno su stradala dvojica pilota.

Patrijarh Srpske pravoslavne crkve Irinej umro je od posljedica COVID-19, 20. studenog, zbog čega je Srbija proglasila trodnevnu žalost, ispraćaju prisustvovale tisuće ljudi, a sahranjen je u kripti Hrama sv. Save u Beogradu.

Crna Gora i Srbija međusobno protjerale ambasadore 28. studenog. Srbija je naknadno povukla takvu odluku jednostrano.

Kosovo

Događaje na Kosovu 2020. godine obilježila je ostavka predsjednika te zemlje Hashima Thacija zbog optužnice koja je protiv njega i grupe nekadašnjih pripadnika Oslobodilačke vojske Kosova podnijeta od Specijaliziranih tužiteljstava u Haagu. Thaci je ostavku podnio 5. studenog i zatim otputovao u Haag. Osim njega, za zločine tijekom rata na Kosovu krajem 1990-ih godina optuženi su Kadri Veseli, Rexep Selimi, Jakup Krasnici. Svi su se pred sudskim vijećem u Haagu izjasnili da nisu krivi.

Inače, Specijalno tužiteljstvo u Haagu je 24. lipnja podiglo optužnice protiv Thacija, Veselija i još osmorice kosovskih dužnosnika.

Na Kosovu je 25. ožujka premijeru Albinu Kurtiju koji je stupio na dužnost u siječnju, izglasano nepovjerenje.

Kosovska Vlada je 1. travnja donijela odluku da ukine taksu od 100 posto na proizvode iz Srbije i Bosne i Hercegovine i uvede recipročne trgovinske i političke mjere.

Za novog premijera Kosova 3. lipnja izabran je Avdullah Hoti. Vlada Kosova je potom ukinula recipročne mjere sa Srbijom, radi početka pregovora o daljoj normalizaciji odnosa održanih 27. lipnja.

Sjeverna Makedonija

Zajedno s Albanijom, Sjeverna Makedonija je 24. ožujka 2020. godine konačno dobila zeleno svjetlo ministara za europske poslove zemalja članica Europske unije o otvaranju pristupnih pregovora.

Ova zemlja je, nakon niza provedenih reformi i ispunjavanja postavljenih uvjeta za euroatlantske i europske integracije, 27. ožujka službeno postala članica NATO pakta.

Poglavar Islamske vjerske zajednice Sjeverne Makedonije Sulejman Redžepi 27. svibnja smijenjen je po hitnom postupku jer je živio sa 50 godina mlađom ženom.

Od 13. do 15. srpnja u Sjevernoj Makedoniji održavani su prijevremeni parlamentarni izbori pod posebnim uvjetima zbog pandemije koronavirusa. Pobjedu na izborima odnijela je koalicija premijera Zorana Zaeva.