Što sve stoji u dokumentu? Izborni zakon, 'vanjski utjecaji', sankcije, bojkot Izbora,...

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Europska unija najavila je da će nastaviti napore kako bi se u BiH usvojio novi izborni zakon, ali i bez obzira na ishod tih napora, ustraje da se izbori moraju održati u roku u kojem su zakazani. Nepodobna je ovo pozicija za Hrvate u BiH koji su najavili i mogućnost bojkotiranja izbora ako se ne promijeni izborni zakon, ali i za Republiku Hrvatsku koja bi se u tom slučaju trebala odrediti.

Jutarnji list je imao uvid u pripremni dokument koji su sastavile službe Europske unije. "Dokument o raspravi" o BiH, koja će se održati u ponedjeljak 21. veljače na Vijeću vanjskih poslova EU, detaljno opisuje situaciju u toj državi, kako se navodi u dokumentu, kao "najdublju političku krizu od kraja rata 1995. godine".

Takva situacija, kako piše u spomenutom dokumentu, "ugrožava stabilnost i sigurnost u zemlji, ozbiljno dovodi u pitanje perspektivu i testira ulogu EU kao geopolitičkog faktora, njezinu sposobnost da razvija svoj kontinent prema svojim vrijednostima i standardu te očuva svoje najbliže susjedstvo od suprotnih vanjskih utjecaja", piše u dokumentu.

'Vanjski utjecaj'

Da ne bi bilo zabune, pod "vanjskim utjecajem" se prije svega misli na ulogu Rusije i Kine koje su u Vijeću sigurnosti spriječile potvrdu visokog predstavnika Schmidta i dovodile u pitanje i mandat vojne misije Althea EUFOR-a u BiH. Za Tursku i Srbiju se navodi da su uključeni u traženju rješenja.

Rasprava ministara EU trebala bi se voditi oko dva ključna cilja: jedan je osigurati izbornu reformu putem dijaloga, a druga spriječiti razbijanje državnih institucija koje je u tijeku sa strane Republike Srpske.

EU u tu svrhu, osim povećanog angažmana s najviše političke razine, priprema i sankcije protiv Republike Srpske koje bi bile "krajnja mjera".

''Ministri se također pozivaju da daju smjernice o ciljanom korištenju financijske pomoći EU u BiH, kao i o mogućem korištenju restriktivnih mjera, a ove posljednje samo kao krajnji instrument u slučaju daljnje eskalacije situacije'', stoji u dokumentu.

Te sankcije bi bile financijski, putem uskraćivanja fondova EU. Ali u dokumentu EU se navodi da bi to trebalo ići paralelno s kampanjom informiranja javnosti kako bi se spriječilo da posljedice osjete oni koji za trenutno stanje nisu odgovorni. Sankcije bi se uvele i pojedincima koji su odgovorni za eskalaciju situacije, a to bi se odnosilo na zabranu putovanja i zamrzavanje imovine. U dokumentu se spominje da je EU već najavio da će uvjetovati potpisivanje ugovora o investiciji 600 milijuna eura u Republiku Srpsku (namijenjenih za cestovni i željeznički koridor 5C) s okončanjem političke krize i povratka punog funkcioniranja državnih institucija.

'Krajnje sredstvo'

No EU jasno spominje da će sankcije biti "krajnje sredstvo ako drugi napori ne urode plodom". Diplomati EU najčešće spominju Mađarsku i Hrvatsku koje se protive bržim i jačim sankcijama protiv Milorada Dodiga i Republici Srpskoj jer žele "dati šansu dijalogu".

U EU upozoravaju da posebno Rusija koristi podjele u BiH, a to bi se moglo i pogoršati ako se pogorša "šira geopolitička situacija".

''Uključivanje trećih država u BiH se povećava. Srbija i Turska su angažirane na rješenje situacije na visokoj razini. Drugi iskorištavaju postojeće podjele kako bi ugrozili reforme i europsku perspektivu zemlje. Postoji značajan rizik da se destabilizirajući postupci Republike Srpske povećaju ako se geopolitičke okolnosti dodatno zaoštre. Takav negativni utjecaj se već prelio na multilateralnoj sceni 2021. (Zajednička draft rezolucija Rusije i Kine o Uredu visokog predstavnika), uz prijetnju vetom za obnovu izvršnog mandata EUFOR Althea'', stoji u ovom dokumentu.

Ovo će biti prvi sastanak na kojem će sankcije biti i jedna od tema rasprave. Prije su sankcije protiv Dodika spominjali pojedini ministri, ali to formalno nije bilo na dnevnom redu.

Ministri će raspravljati i o ishodu pregovora u Neumu koji zasad nisu uspjeli postići kompromis oko izbornih promjena. Ovim dokumentom se sugerira da bi se napori trebali nastaviti. A cilj reformi bi, prema EU, trebali biti "izmjene izbornog zakona kojima se poboljšavaju standardi (veća transparentnost)", "izmjena Ustava kojim bi se jamčilo poštivanje odluke Europskog suda za ljudska prava i ravnopravnost svih građana" te "revidiranje modaliteta izbora predsjedništva".

U okviru ovoga, kažu nam diplomati EU, svakako su i provedba presude iz slučaja Sejdić Finci, ali i zahtjevi Hrvata u BiH da sami biraju svoje predstavnike u tijelima vlasti, uključujući i člana predsjedništva. Cilj EU je i "poboljšati funkcioniranje Federacije BiH kako bi se spriječile buduće blokade".

EU ne isključuje ni izbijanje sukoba

U dokumentu se upozorava da već postoje najave o bojkotu izbora, što bi moglo dovesti do novih tenzija, a EU ne isključuje ni izbijanje sukoba. Zato zagovara slanje jasne poruke da se izbori moraju održati u zadanom roku po svaku cijenu, ali i da treba nastaviti razgovor o reformama prije izbora u listopadu.

''Aktivno uključivanje aktera EU (visoki predstavnik, posebni izaslanik, Komisija, države članice, Europski parlament) bit će neophodno također kako bi se ponovilo da se izbori 2022. trebaju održati u zakazanom roku, bez obzira na ishod reformi'', piše u ovom dokumentu.

Uz političku krizu u BiH ovaj dokument upozorava i na veliki odljev radnika i građana iz BiH. Navode brojke od između 10 do 57 tisuća državljana BiH koji godišnje dobivaju trajni boravak u zemljama EU, piše Jutarnji.