Sučeljavanje
Stranke i Partizansko groblje u Mostaru: Srušiti ili obnoviti?
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Partizansko spomen groblje još je jedna zanemarena površina u Mostaru koja se spomene tek kad treba nategnuti odnose, položiti vijence, odabrati žrtve ili prebaciti odgovornost. Spomenička cjelina, za koju, kako stranke navode treba točno utvrditi što je, potpuno je neiskorištena. Nekada, uz Stari most, glavno turističko odredište, danas ne služi ničemu osim za – a tomu služi sve u Mostaru – prepucavanje.
Stranke zamoljene da iznesu svoje stavove o viđenju mostarske ''Partize'' iznose različita mišljenja. Neki bi obnovili, neki bi lokaciju prenamijenili, neki bi pričekali da se riješe drugi problemi vezani uz tu lokaciju.
Pročitajte još
HDZ BiH smatra kako je prioritet utvrđivanje statusa ovog prostora.
''Dok god imamo različita tumačenja je li to spomenik, groblje ili pak spomen-groblje, ne možemo sustavno rješavati ovo pitanje. Ovakav prostor skoro u centru grada, mora dobiti svoju namjenu, da postane lokacija koja će doprinijeti razvoju turističke i/ili kulturno - povijesne ponude u gradu. Revitaliziranje, rekonstruiranje i saniranje objekata turističkog i kulturno-povijesnog naslijeđa što ovaj prostor sigurno jeste je jedna od točaka programa HDZ BiH'', navode iz HDZ-a BiH.
Za Koaliciju za Mostar 2020 Partizansko groblje je ''prije svega simbol borbe protiv fašizma, izgrađeno u čast mostarskih antifašista i svih onih koji su se u Drugom svjetskom ratu borili protiv fašizma i nacizma širom Europe i svijeta''.
''S obzirom da se širom Europe slavi pobjeda protiv fašizma, a mi želimo da dijelimo te vrijednosti civiliziranog svijeta, radit ćemo na saniranju Partizanskog groblja i dovođenje u stanje kakvo je bilo nakon izgradnje. S obzirom da je Partizansko groblje i arhitektonsko remek-djelo i kao takvo proglašeno Nacionalnim spomenikom kulture, nakon sanacije i na primjeren način, može biti potencijal u turističkoj ponudi Grada Mostara, i tako postati mjesto spajanja, a ne razdvajanja'', navodi Koalicija.
Koalicija Mostar moj Dom smatra kako je pitanje Partizanskog spomen-groblja ''pitanje koje otvara našu ne davnu povijest''.
''Ali potrebno je ići redom. U čijem je vlasništvu bila glavnina zemljišta na kojem je izgrađeno? Kako se došlo do iste? Iz dostupnih izvora saznajemo da zemljište (i to preko 80000 metara četvornih) oduzeto katoličkoj crkvi (Biskupskom ordinarijatu u Mostaru). To su vremena koja ne služe nikome na čast i zemljište treba vratiti vlasniku ili naći način da se istom, ako on želi, pravično nadoknadi i ne čekajući restituciju i donošenje zemaljskog zakona. Dok se to ne riješi bespredmetno je predlagati bilo kakva rješenja'', navode iz ove koalicije.
Naša stranka kaže kako se radi se o nacionalnom spomeniku Bosne i Hercegovine i ''jednom od najljepših arhitektonskih projekata na Balkanu''.
''Imajući to u vidu, Grad Mostar mora osigurati mehanizme i načine kako da ga prije svega zaštiti od vandalskih napada te odvoji sredstva za njegovo redovno održavanje. Takođe, moramo se pobrinuti da ovaj spomenik bude na adekvatan način uključen i predstavljen u turističkoj ponudi Mostara. Bilo je govora posljednjih godina o izgradnji Muzeja suvremene umjetnosti u neposrednoj blizini Partizanskog, ne sjećam se da li je ta ideja nastala u okviru kandidature Mostara za europsku prijestolnicu kulture ili u nekim drugim krugovima, svejedno, ideja se čini dobra jer bi na taj način Partizansko moglo biti dio jedne šire priče o umjetnosti, a ne primarno o ideologiji što bi pomoglo pomoći u njegovoj depolitizaciji i očuvanju'', navodi Naša stranka.
HDZ 1990 podsjeća kako je Memorijalno područje Partizansko spomen groblje u Mostaru, Odlukama Povjerenstva za očuvanje nacionalnih spomenika u nadležnosti Federacije Bosne i Hercegovine.
''Povjerenstvo je odlučilo da je Federacija nadležna za sve postupke upravljanja i korištenja navedenim objektom i da treba donijeti Plan upravljanja nacionalnim spomenikom. Grad Mostar nije zakonski nadležan niti može upravljati i koristiti ovo Memorijalno područje. Mišljenja smo da ovu površinu treba urediti i uvrstiti u turističku ponudu Grada, kao što treba iskoristiti sve prednosti i potencijale za profiliranje Mostara u atraktivnu turističku destinaciju. Povećanje prihoda i unaprjeđenje životnoga i urbanoga standarda je prioritet na koji ne bi smjeli utjecati povijesni animoziteti i društvene tenzije. Status Grada i standard građana je primarna zadaća buduće i svake gradske vlasti'', poručili su iz HDZ 1990.
Koalicija Pravo na grad smatra kako ovome problemu treba potpuno novi pristup.
''Mostar nije ničiji plijen, Mostar je odavno odabrano mjesto za život. To je naša zajednička privilegija iz prošlosti. Zahtijevamo efikasno gospodarenje turističkim resursima, spomenicima kulture i povijesti, nematerijalnom baštinom i gradskim prirodnim potencijalima. Zahtijevamo strateški, transparentan i domaćinski pristup u upravljanju i kontroli, stavljanje u funkciju sadržaja i javne potrošnje. Zahtijevamo obnovu i sustavno održavanje Partizanskog spomen groblja, kreiranje novog sadržaja unutar njega, prostor za umjetničke događaje, te uvođenje naplate obilaska spomenika. Zarada može značajno popraviti proračun za financiranje kulture i sporta. Stari Most i Partizansko spomen groblje su dva najveća umjetnička djela u Mostaru. Jedno je u funkciji, drugo nije. Stavljanjem Partizanskog u funkciju, osiguravamo protok turista i građana preko Liska ulice, Šetališta, Rondoa, Novog tržnog,Starog Veležovog, oživljavanje gospodarstva, poduzetništva i uslužnih djelatnosti. Vodopad Kravice je prodao 250.000 ulaznica prošle godine. Smatramo kako Mostar može duplo više. Zagovaramo investiciju u kulturu i sport od tog iznosa, investicije i rezultati bi bili neviđeni na ovim prostorima. Na ovaj način možemo modernizirati i staviti Trim stazu u funkciju i šetnicu Bare. Tim krugom možemo osigurati protok ljudi s jedne strane u Cim i Iliće, gdje se može osigurati turistička i gastronomska ponuda'', navode iz Koalicije.
Podsjećaju kako je najstariji spomenik koji imamo u Mostaru starokršćanska bazilika u Cimu.
''Eno je zarasla. To je jako tužno i ogromni neiskorišten potencijal. Ne želimo pričati o odnosu prema sebi samima, to je posebna tema. Vraćanjem na Balinovac, pa sve do Starog grada, hodat ćemo ulicom starijom od mnogih gradova i civilizacija. Na prvi pogled nema ništa, ali dovoljno je proći njom i vidjeti da ima u sebi čitavu neispričanu povijest, različite arhitekture, svoju priču, Panjevina, Podhum, Zahum... Dakle, stavljanjem Partizanskog u funkciju, stavljamo i popravljamo čitav grad. Smatramo da se vrlo brzo može ostvariti promet u javnoj potrošnji od 50 do stotinu milijuna maraka. To bi mnogo značilo za naše kvartove i njihov razvoj. Partizansko nije i ne smije biti samo ideološko pitanje. Zaboga, ako mi u Mostaru ne možemo razumjeti kamen i umjetnost od kamena, onda zaista imamo problem. Moramo znati da je riječ o umjetničkom djelu, tako je zavedeno i moramo se i mi, i više razine vlasti brinuti o njemu i investirati u njega. Ono ima estetsku i univerzalnu vrijednost. A moramo biti iskreni prema sebi, to je jako važno. Prvo, to nije nikakvo groblje, drugo, hajdemo pogledat u čiju spomen. To su uglavnom djeca, djeca jašta su, naša djeca koju su vješali po drveću. Treba pročitati godine rođenja i stradanja. Samo zato što su se ustali protiv stranog okupatora koje je došao ovdje i podigao svoju zastavu. Ta djeca nisu kriva niti imaju išta zajedničko sa komunističkim zločinima. Nisu ni dočekala život. I što sad? Imamo problem s tim? A što bismo trebali učiti svoju djecu? Kad ti se pojavi okupator, ti mu se prišlepaj, šuti, bježi? Zašto se odričemo hrabrosti naše djece, odakle nam pravo? A možemo reći čitavoj Europi i svijetu, gledajte, dok ste svi bili pod čizmom, naša djeca su se bunila, i za vas i za nas'', navode iz koalicije.
Smatraju kako će stavljanjem Partizanskog u funkciju svi višestruko profitirati i učiniti grad boljim, ljepšim.
''Možemo i reći, ne treba meni to ništa, povremeno ćemo nešto našarati sprejem i to je to. Evo, nećemo ni spominjat kako je bilo lijepo tu provesti par sati, pa s društvom, pa s gitarom, djevojkom. Tehnologija i tržište sada nam osiguravaju neviđenu primjenu kulturnog sadržaja. Može li itko zamisliti Lajbah, ili eto, ne mora, može Čola. Onaj ambijent je bezvremenski. Ako ne razumijemo kamen, umjetnost, svoju kulturu, njenu primjenu, kvalitetu življenja i mogućosti, to može biti činjenica. Ali ne vjerujemo u to, ne želimo, ne želimo vjerovati'', naveli su.
Hrvatska republikanska stranka navodi pak kako BiH ne poznaje zakon o restituciji što je jedan od preduvjeta za ulazak u euroatlanske integracije.
''Tzv. Partizansko groblje napravljeno je na prostoru 79.248 četvornih metara površine oduzete od Biskupskog ordinarijata Mostar i drugih građana koji nisu nikada dobili pravičnu naknadu. Ovo pitanje se mora riješiti i kroz donošenje Zakona o restituciji, a bivši vlasnici moraju biti potpuno obeštećeni. Mnogima se to neće svidjeti, jer mnogi još uvijek negiraju masovne zločine počinjene od strane komunističke vlasti, ali budimo realni, prošla su vremena indoktrinacija i vremena neoborivih istina'', navodi HRS.
Dodaju kako se u prostoru u kojem danas živimo se uopće ne poštuje kultura sjećanja, na žrtve i nemamo izgrađen društveni odnos prema grobljima i spomenicima.
''To najbolje pokazuje položaj i status bivšeg Austrijskog vojnog groblja u Mostar, koje je praktično uništeno i dijelom uzurpirano od strane pravnih i fizičkih osoba, a na tom groblju su sahranjeni obični vojnici koji su umrli tijekom služenja vojnog roka sa područja cijele Austrougarske monarhije, pa su čak na tom groblju sahranjeni i partizani o čijim grobovima nitko ne vodi računa, što pokazuje licemjerje tzv. Antifašista. Postojeće područje tzv. spomen groblja sada treba rekonstrukciju. Rekonstrukcija istog je potrebna uz sudjelovanje struke i javnosti. Tom prigodom se mora uzeti u obzir i postojeća veličinu tzv. spomen groblja, jer su nepotrebno zauzete ogromne zelene površine u okolici, koje treba urediti na taj način da ih mogu koristiti svi građani.
Grad Mostar mora odrediti mjesto za spomen obilježje žrtvama svih totalitarnih režima, počev od fašističkih, pa do onih komunističkih, što bi svakako doprinijelo poštovanju Kulture sjećanja u ovom Gradu'', naveli su republikanci.
