12 godina ničega
Svaki četvrti zaposleni radi u javnoj upravi
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Zbog nedostatka političke volje BiH još nije uspjela provesti reformu javne uprave, iako je započeta prije više od 12 godina, pišu Nezavisne novine.
Naime, iz odgovora u upitniku EU, koji su poslali predstavnici BiH Europskoj komisiji, priznaje se da je reforma javne uprave u velikom zaostatku najviše zbog toga što ne postoji dovoljno političke volje na različitim nivoima vlasti da se provede.
Prevedeno na obični jezik, to znači da političke stranke ne žele da se odreknu ovako važne poluge moći, koja im pomaže da se održe na vlasti.
"Zbog nedostatka podrške svih razina vlasti nisu usvojene ni projektne isporuke nekih od projekata financiranih iz Fonda za reformu javne uprave", navedeno je u odgovorima iz europskog upitnika.
U odgovorima je također naglašeno da je reforma javne uprave započela 2006. godine, a da nije mnogo urađeno, naročito u dijelu koji se odnosi na segment vertikalne reforme. Međutim, nakon što su predstavnici EU pritisnuli domaće vlasti da se kroz Reformsku agendu krajem 2014. godine obavežu na reforme, stvari su pomjerene s mrtve točke.
"Reforma javne uprave od 2015. potvrđena je kao prioritet kroz Reformsku agendu BiH koju su odobrili Savjet ministara BiH, zatim vlade RS, FBiH i Brčko distrikta, kao i vlade svih deset županije koje su uključene u provođenje reforme javne uprave, a shodno su usvojeni i prateći akcijski planovi. Na ovaj način je osigurana izravna politička podrška ukupnim reformskim procesima u BiH", navedeno je u odgovorima.
Ana Lučić iz Centara civilnih inicijativa (CCI) BiH kaže da je ta organizacija nedavno objavila monitoring provođenja Reformske agende, i da je značajna pažnja posvećena stanju u reformi javne uprave. U studiji je istaknuto da ni ti napori nisu dovoljni da se da ocjena da je reforma javne uprave na dobrom putu. Primjera radi, od početka provođenja ove agende zaposlenost u javnoj upravi smanjena je za jedan posto, što autori ocjenjuju nedovoljnim.
"To je beznačajno jer ne ukazuje na veliki uspjeh vladinih mjera poput moratorija na nova zapošljavanja u državnoj službi. Svaki četvrti zaposleni i dalje radi u javnoj upravi ili javnim uslugama, to jest izravno ili neizravno je proračunski potrošač. Povjerenje građana u javne institucije je zabrinjavajuće. Samo 23 posto građana ima povjerenje u sudove, odnosno 22 posto građana u revizorske institucije", navedeno je, uz konstataciju da su plaće u javnoj upravi u prosjeku dvostruko veće nego u realnom sektoru.
Kada se radi o različitim razinama vlasti, konstatirano je da je do ožujka 2018. Vijeće ministara BiH usvojio dvije od četiri planirane mjere u oblasti reforme javne uprave, a koje se odnose na zamrzavanje plaća u javnom sektoru i realizaciju popisa stanovništva. Vlada FBiH je planirala osam mjera, a ispunila tri, od kojih se jedna odnosi na usvajanje zakona o državnoj službi, a koji je Ustavni sud BiH stavio van snage. Nešto bolja situacija je u Vladi RS, koja je ispunila četiri od sedam mjera. Ono što, prema CCI-ju, još u RS nije urađeno je definiranje i usvajanje principa za reformu javne uprave, revidiranje kadrovskih planova i konačno stajanje ukraj manipulacija na javnim konkursima kroz namještanje ukupnih bodova za izabrane kandidate.
