Svojedobno najmoćniji političar u BiH preminuo je prije 35 godina

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Navršilo se 35 godina od smrti Hamdije Pozderca, svojedobno najmoćnijeg političara u SR Bosni i Hercegovini.

Obitelj Pozderac bila je jedna od najmoćnijih u to vrijeme u BiH, a Hamdija je bio jedna od najznačajnijih i najutjecajnijih bošnjačkih osobnosti 20. stoljeća. Brat je Hakiji i Sakibu Pozdercu, također istaknutim ličnostima svoga vremena.

Smatra se ocem bošnjačke nacije i prvom žrtvom velikosrpske agresije na Bosnu i Hercegovinu.

Pozderac je rođen u Cazinu 15. siječnja 1924. godine, a još za vrijeme srednjoškolskog obrazovanja uključio se u rad tada ilegalne organizacije SKOJ-a, a u tokove narodnooslobodilačkog rata se uključio 1941. godine, te obavljao niz važnih političkih i vojnih dužnosti.

Početkom 1944. godine postao je sekretar Okružnog komiteta SKOJ-a i član Okružnog komiteta KPJ Bihać.

Visoka partijska škola u Moskvi

Poslije rata je obavljao niz partijskih i državnih dužnosti. Završio je Visoku partijsku školu u Moskvi, te Filozofski fakultet u Sveučilišta u Beogradu 1959. godine. Od 1961. godine predavao je opću sociologiju na Fakultetu političkih znanosti u Sarajevu.

Od 1965. godine je bio član Centralnog komiteta Saveza komunista Bosne i Hercegovine. Bio je poslanik Prosvjetno-kulturnog vijeća Skupštine SR BiH, a od 1971. do 1974. predsjednik Narodne skupštine Bosne i Hercegovine.

Bio je član Izvršnog komiteta Centalnog komitete SKBiH i sekretar Sekretarijata, a dugo vremena je bio član Predsjedništva Centralnog komiteta SKJ i predsjedatelj Predsjedništva Centralnog komiteta SKBiH od 1982. do 1984. godine.

Na kraju svoje političke karijere bio je i član Predsjedništva SFRJ od 1986. do 1987. godine, a kada je trebao biti izabran za predsjednika Predsjedništva bio je prisiljen da da ostavku zbog umiješanosti u Aferu Agrokomerc. Hamdija Pozderac je podnio ostavku 12. rujna 1987. godine. Nakon toga se povukao iz političkog života SFR Jugoslavije.

Nakon što su njegova braća izgubila politički utjecaj, Sakib Pozderac koji je bio general Teritorijalne obrane BiH od 1986. do 1988. godine biva uklonjen se s položaja.

Zasmetao velikosrpskim krugovima

Uklanjanje Hamdije Pozderca s političke scene SFR Jugoslavije, može se dovesti u vezu s njegovim insistiranjem, kao predsjednika Ustavne komisije Skupštine Jugoslavije, na ne mijenjanju osnovnih načela Ustava iz 1974. godine, koja bi značila ukidanje autonomije za autonomne pokrajine Vojvodinu i Kosovo.

Često je bio meta velikosrpskih krugova, pa se smatra, da je bio žrtva političkog obračuna u osvit agresije na Bosnu i Hercegovinu, s jasnim ciljem slabljenja zemlje. Najglasniji u kritiziranju Pozderca bio je zloglasni radikal Vojislav Šešelj.

Hamdija Pozderac je podržao proces protiv "muslimanskih intelektualaca" iz 1983. godine, s Alijom Izetbegovićem kao prvooptuženim.

Interesantno je da je Pozderac označavan kao fundamentalista od istih srbijanskih desničara koji su pisali peticiju da se "muslimanski intelektualci" puste iz zatvora i da je Vojislav Šešelj koji ga je mrzio preko svoje izdavačke kuće "Srpska reč" tiskao Izetbegovićevu Islamsku deklaraciju.

Nakon što su ga tajna policija i komunistička vrhuška na čelu s Milanom Uzelcem stavili pod preveliki pritisak, podnio je ostavku, ali i dalje tvrdeći da nije kriv.

Hamdija Pozderac preminuo je 7. travnja 1988. godine u Sarajevu. Njegova smrt još uvijek se smatra nerazjašnjenom, pogotovo zbog događaja koji su uslijedili nakon njegove smrti kada je uslijedila takozvana afera Neum.

Tada je uklonjen još jedan dio političara koji su tijekom 1970-ih i 1980-ih snažno radili na afirmaciji Bosne i Hercegovine. (Izvor: Wikipedia)