Tko će sjediti u Glavnom vijeću HNS-a?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U Mostaru je u ponedjeljak održana konstituirajuća sjednica Glavnog vijeća Hrvatskog narodnog sabora Bosne i Hercegovine.

Predsjednik Glavnog vijeća HNS-a Božo Ljubić novinarima je uoči sjednice kazao kako se sjednica organizira malo duže vremena nakon održanog Sabora jer je najprije cilj bio imenovati predsjednika, a zatim i sve članove Glavnog vijeća.

Tko treba sjediti u Vijeću

''To nismo mogli uraditi dok nisu imenovani članovi Vijeća ministara i Vlade FBiH jer je odluka Predsjedništva HNS-a bila da čelna mjesta u odjelima Glavnog vijeća zauzmu čelni ljudi u institucijama Vijeća ministara i Vlade Federacije BiH, odnosno čelni ljudi kulturnih i znanstvenih institucija kao što su Hrvatsko narodno kazalište i Sveučilište u Mostaru'', otkrio je Ljubić.

Dodaje kako su na sjednici Predsjedništva HNS-a u značajnoj mjeri rekonstruirali Glavno vijeće, ne samo u personalnom, nego i strukturalnom smislu. Tako danas umjesto dosadašnjih 12, Glavno vijeće broji 16 odjela.

''Cilj je da ti odjeli budu kompatibilni s ministarstvima u Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali isto tako s ministarstvima Republike Hrvatske. Bitno je da članovi Glavnog vijeća mogu koordinirati sve sektore koji se tiču glavnih sektora u Vijeću ministara i Vladi FBiH, ali jednako je važno da članovi Glavnog vijeća mogu surađivati s Vladom Republike Hrvatske. Nakon što je BiH dobila kandidacijski status u Europskoj uniji otvaraju se mnoge dodatne mogućnosti suradnje'', smatra predsjednik GV HNS-a.   

Važne stvari

Kaže kako je danas u fokusu konstituiranje Glavnog vijeća gdje će se na početku sjednice obratiti predsjednik HNS-a Dragan Čović.

''Nakon toga ćemo preći na važne stvari, odnosno usvajanje Poslovnika, Plana i programa rada. Pri tome je jako važno znati da je pred BiH značajna ustavna i institucionalna dogradnja i da će biti potrebno angažiranje HNS-a u tom smislu. Naravno, prva stvar i najvažnija u ovom trenutku koja čeka BiH su ograničene promjene Ustava i Izbornog zakona'', napomenuo je on.

Ljubić ističe kako praktički nema sektora ili resora u BiH gdje, pored tehničkog karaktera, nema i nacionalnog segmenta resora. 

''Ja to mogu pouzdano reći jer sam bio član Vlade FBiH, Vijeća ministara i Parlamenta. Neophodan je angažman odjela HNS-a u narednom razdoblju i mi smo ćemo dati novu kvalitetu i novu dinamiku radu Glavnog vijeća'', poručio je.

Suradnja

Smatra da je HNS pokazao dosljednu razinu nacionalne odgovornosti i zajedništva u samom izbornom procesu.

''Ne treba zaboraviti da je zahvaljujući HNS-u kandidatkinja za hrvatskog člana Predsjedništva BiH Borjana Krišto dobila najviše glasova do sada, koliko je dosad uopće dobio legitimni hrvatski kandidat za člana Predsjedništva'', podvukao je.

S druge strane, Ljubić napominje kako su ostvarili takav rezultat da bez stranaka HNS-a nije bilo moguće pristupiti formiranju vlasti niti na državnoj niti na entitetskoj razini u FBiH, ali ni u županijama gdje Hrvati žive u značajnijem broju.

Također ističe da je kod uspostave vlasti u FBiH pokazana i državna i nacionalna odgovornost.

''Mislim da je dobro za vjerodostojnost HNS-a da danas u Vladi FBiH participira više stranaka. Mislim da se ta suradnja hrvatskih stranaka u okviru HNS-a pokazala dobrom za BiH, jer da nije bilo te suradnje ne bi bilo Vlade FBiH i tko zna u kakvom bi stanju mi danas bili. Možda bi bili pred izvanrednim izborima. Zavisi kako bi visoki predstavnik reagirao da nije uspostavljena vlast'', zaključio je Ljubić.