Tko šta priča?

Tko je donio izbore u Mostar: Što je bilo 2014.?

Brojna su prepucavanja političara o tome tko je donio izbore u Mostar.
Vijesti / Politika | 17. 02. 2021. u 14:16 A.Z. | Bljesak.info

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Izbori u Mostaru održani su 2020. godine nakon 12 godina, ove 2021. godine, Mostar je konačno dobio Gradsko vijeće, a u medijima se umjesto budućih planova rada vode prepucavanja oko toga tko je donio izbore u Mostar i tko je što prepustio i prodao kome.

Kao što je od ranije poznato, bezizborni Mostar 2019. godine dobio je presudu iz Strasbourga u korist Mostarke Irme Baralije, koja je 2018. godine tužila BiH pred Europskim sudom za ljudska prava.

Sud je tada odlučio da tužena država mora promijeniti relevantno zakonodavstvo najmanje u roku od šest mjeseci nakon što ova presuda postane konačna. To se naravno nije dogodilo u zakonskom roku.

Sud je tada naveo da se predmetni slučaj ticao pravne praznine koja je onemogućila podnositeljici predstavke, lokalnoj političarki koja živi u Mostaru, da glasa i bude birana na lokalnim izborima. Mediji su stoga često isticali Baraliju kao ženu koja je vratila izbore u Mostar.

Izetbegović: SDA je donijela izbore u Mostar

Predsjednik SDA Bakir Izetbegović kazao je u dnevniku Hayat televizije da nije Irma Baralija donijela izbore u Mostar nego SDA, te da je Baralija izdala grad na Neretvi.

Izetbegović je kazao da SDA već desetljeće radi na rješavanju problema u Mostaru kako bi probosanske snage konačno imale priliku da izaberu gradonačelnika.

"Da ja nisam na sto stavio element da ćemo razgovarati o Izbornom zakonu ne bi bilo izbora. Uložen je ogroman napor koji se loše završio. Nije Irma Baralija donijela izbore u Mostar nego SDA. Baralija je izdala Mostar, onaj patriotski dio koji je odvođen u logore i koji je patio. Naša stranka zna kakav je HDZ i šta radi i dobro su znali šta će se desiti kada Zlatku Guzinu ne daju glas. Ovo je bila izdaja Mostara", rekao je Izetbegović.

Dodao je da su čudne izjave Boške Ćavar o Komšiću.

''Sve je suspektno. Treba dobro otvoriti oči jer prozivaju SDA, a postepeno se približavaju HDZ-u. Ta ekipa koja je nastala nakon članstva u SDA uporno pravi poviku na vuka, a izgleda da se lisice spremaju odnijeti meso. Kad vidite šta su uradili u Srebrenici, kako je NiP pomogao Fikretu Abdiću u Velikoj Kladuši, kako su u Tuzli uvukli HDZ, vidite da su oni odlučili da se bore protiv SDA, a ne protiv onih koji su realni problem u BiH, protiv HDZ-a i SNSD-a", rekao je Izetbegović.

Smatra da je lakše optuživati SDA nego se suočiti s pravim problemima, te je pozvao građane da ne nasjedaju na spinove.

Foto: Bljesak.info / Vijećnica

Baralija: Ja sam donijela izbore u Mostar

Nakon ovih izjava reagirala je Irma Baralija potpredsjednica Naše stranke i nositeljica liste BH bloka za gradsko područje Stari grad u Mostaru.

''Kad je riječ o tome tko je donio izbore gospodine Izetbegoviću, donijela sam ih ja. Vi ste ih s Čovićem etnički instrumentalizirali i usmjerili ka usvajanju izbornog zakona upravo po Čovićevoj mjeri. To znači da će se legitimitet hrvatstva određivati u izbornim jedinicama u kojima HDZ egzistencijalno i emotivno ucjenjujući ljude dobiva većinu glasova. Da smo pristali da se upletemo u rotirajuće kole isključivo s vama, to bi bio novi detalj u Čovićevom narativu o vječitoj ugroženosti Hrvata i ojačalo mu pregovaračku poziciju za stolom s predstavnicima međunarodne zajednice te vodu tjeralo na njegov mlin kad je u pitanju Izborni zakon, ali i još dublja etničko-teritorijalna podjela zemlje. Krivo vam je što ste prozreni i što je pitanje dana kada će detalji vašeg sporazuma s HDZ-om izaći na vidjelo“, istaknula je Baralija te dodala: ''Shvaćam, u kontekstu predaje Federalnog doma naroda HDZ-u, a državnog SNSD-u, u kontekstu svih afera, od Asima do respiratora, kojima je vaša stranka srozala ugled ove zemlje na najnižu razinu u njenoj povijesti, otkrivanje navodnih izdajnika djeluje kao slamka spasa, ali svi znaju da se u Mostaru više nema što izdati. Sve što se moglo izdati, izdali ste vi'', rekla je Baralija.

''Smetamo vam jer smo odbili da budemo opozicioni smokvin list kojim ćete prekriti nečasne radnje koje i u ovom trenutku spremate kreirajući proračun upravo s HDZ-om. Smetamo vam jer nećemo biti demokratski dekor koji će vam prešutiti 30 godina zajedničke vladavine Mostarom tijekom kojih su nestali Soko, Aluminij, Komos, Fabrika duhana, Tekstilni kombinat, ukratko, sve. Pritom ni deponiju niste bili u stanju otvoriti, a novce od kolektora, najznačajnijeg projekta nakon obnove Starog mosta, ste proćerdali'', istaknula je Baralija.

Pršte optužbe stranaka s viših i nižih razina da je Mostar dogovoren između HDZ-a i SDA, te da je sve što smo do sada gledali u Gradskom vijeću samo igrokaz.

2014. godine dogovoren Mostar

Da se malo vratimo sedam godina unazad, predsjednik HDZ-a BiH, Dragan Čović, u intervjuu za Bljesak.info 2014. godine rekao je kako su tada obavljeni deseci razgovora s SDA i da je Mostar dogovoren.

''Mi smo obavili desetke razgovora s SDA i napravili smo ogroman pomak. Međutim nastao je jedan problem druge vrste. Desila se bolest Sulejmana Tihića i da gospodin Tihić nije iz zdravstvenih razloga otišao iz politike tamo negdje krajem 11 mjeseca, vjerujte da bi mi imali Mostar završen do kraja godine i potpisane sve sporazume. Ne samo oko Mostara, nego još jedno pet ili šest ključnih elemenata jednog strateškog partnerstva SDA i HDZ na svim razinama'', rekao je tada Čović za Bljesak.

Čović je tada rekao da Mostar može biti i drugačije uređen.

''Ja prihvaćam svako uređenje. Evo, dat ćemo bošnjačkoj strani neka kažu kako je uređenje Mostara, ali neka to onda provedu barem u županijskim centrima tako da Mostar nije izuzetak. Oni koji misle da će Mostar biti neka personifikacija ne znam ni ja čega već u BiH u malom, mislim da je promašeno i da jednostavno to nije put. I ja sam rekao da nas se ne svrstava u nacionaliste jer ovo što ja predlažem je čak klasičan građanski koncept. Nema ništa s nacionalnim tako da nećemo pasti u bilo kakvu zamku prijetnji oko Mostara. Mostar zaslužuje konačno odgovornu politiku, a ne alibi politiku i dodvoravanja. I naravno, mi se u Mostaru moramo oko toga dogovoriti bez daljnjeg. Ja ne mislim da će bilo tko donijeti bilo kakvo rješenje. Uostalom, visoki predstavnik i dalje ima bonnske ovlasti, može nametnuti bilo kakvo rješenje kao što je do sad nametao, pa neka preuzme odgovornost za to rješenje. Odnosno, za ovo sadašnje rješenje neka preuzmu odgovornost visoki predstavnici koji su ga donijeli'', rekao je Čović 2014. godine za naš portal.

Mostar - rezultat dobre suradnje stranaca

Kada smo kod 'utjecaja stranaca' na Mostar, veleposlanik Johann Sattler šef Delegacije Europske unije u Bosni i Hercegovini u današnjem intervjuu za Nezavisne novine komentirajući suradnju ove institucije s OHR-om rekao je da je njegovo opredjeljenje izgradnja koalicija, te je rekao da je Mostar primjer suradnje svih institucija.

''Svatko tko želi pomoći i doprinijeti na konstruktivan način je neko s kim želim surađivati. Aktualan primjer dobre suradnje između nas, OHR-a, Američkog veleposlanstva i drugih je Mostar'', poručio je Sattler.

Govoreći o europskim integracijama BiH i svemu što bi se trebalo uraditi, Sattler je između ostalog rekao ''Riješili smo Mostar i nekoliko manjih stvari. Moramo uraditi mnogo, mnogo više i brže. Vi morate usvojiti na tisuće pravnih akata''.

Davno je to bilo ...

Posljednji lokalni izbori održani su 2008. godine, a dvije godine kasnije Ustavni sud BiH je, prihvativši apelaciju hrvatskih stranaka, poništio ranija posebna pravila za Mostar.

Ova pravila nametnuo je 2004. godine tadašnji visoki predstavnik međunarodne zajednice u BiH, Sir Paddy Ashdown, nakon neuspješnih pregovora vodećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka o novom, poslijeratnom gradskom Statutu.

Ashdown je nametnuo Statut Grada Mostara u siječnju 2004. godine. Dio tog Statuta su bila i posebna izborna pravila za Mostar prema kojima je formirano šest izbornih jedinica - po tri većinski hrvatske i bošnjačke.

Međutim, Klub vijećnika Hrvata podnio je apelaciju Ustavnom sudu BiH, tvrdeći da jedan bošnjački glas vrijedi kao više hrvatskih, jer manje pretežno bošnjačke izborne jedinice daju jednak broj vijećnika kao i veće pretežno hrvatske, što je navedeni Sud proglasio neustavnim.

Vodeće stranke se u međuvremenu nisu mogle dogovoriti oko novih izbornih pravila u Mostaru.

Zbog svega ovoga, Mostarka Irma Baralija 2018. godine tužila je BiH pred Europskim sudom za ljudska prava u Strasbourgu. Presuda je donesena danas, 29. listopada, i to u korist Irme Baralije.

Europski sud za ljudska prava jednoglasno je presudio da je postojalo kršenje člana 1. Protokola br. 12 (opća zabrana diskriminacije) Europske konvencije o ljudskim pravima. Presudom se nalaže BiH da izmijeni zakonodavstvo, najkasnije u roku od šest mjeseci od pravomoćnosti ove presude.

Kopirati
Drag cursor here to close