Turković: Cjele generacije su odgajane na negiranju istine

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Aktualna politička pitanja i događaje u BiH ovih dana - Odluku Vijeća sigurnosti UN-a o produženju mandata OHR-a u BiH, dolazak novog visokog predstavnika Christiana Schmidta koji je najavio smjer Angele Merkel u svom radu u BiH, te Odluka odlazećeg visokog predstavnika Valentina Inzka o zabrani negiranja genocida u BiH - komentirala je u intervjuu za Fenu ministrica vanjskih poslova BiH i zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Bisera Turković.

''Svi događaji koji ste spomenuli pojedinačno imaju veliki značaj. Posebno se to odnosi na izmjene Kaznenog zakona BiH kojim se zabranjuje negiranje genocida, međunarodnih presuda i slavljenje ratnih zločina. Vjerujem da će to biti važan korak ka boljoj budućnosti za generacije koje dolaze.

Generacije odgajane u negiranju

Cijele generacije u jednom dijelu BiH odgajane su u negiranju istine i u zabludi o događajima iz naše povijesti. To je jedna od glavnih prepreka za stabilizaciju BiH, cijele regije, ali i proces pomirenja u vremenu koje dolazi. Zakonsko reguliranje će sigurno doprinijeti da se osnaži istina i pravda. Ovo je svakako bio jedan od preduvjeta za procese normalizacije i ozdravljenja. Više od 25 država u svijetu već ima slične zakone, nije ovo nikakav presedan'', kaže ministrica Turković.

Za novog visokog predstavnika vjeruje da će pružiti dodatni poticaj za oživljavanje i deblokadu reformskih procesa.

''Gospodin Schmidt je jaka politička osoba koja očito ima podršku međunarodne zajednice. Njegov dolazak se, moglo bi se reći, događa u pravom trenutku. Sve što gledamo narednih dana, čini mi se pokušaj je da se obeshrabri i uspori dogovor. OHR još uvijek glavni mehanizam deblokade u jednom sustavu gdje pojedine političke stranke prečesto sve svoje ciljeve žele ostvariti samo blokadama i ucjenama'', naglašava ministrica Turković.

Nasuprot jasnim porukama Washingtona, Berlina, Bruxellesa o suverenitetu BiH i njenom europskom putu, politički koncepti i dužnosnici iz RS-a i Beograda zagovaraju disoluciju, podjelu ... Najnovija je odluka predstavnika RS-a da će biti u institucijama BiH, ali neće raditi, donositi odluke.

I Bošnjaci i Hrvati su morali prihvatiti presude

''Ne razumijem ovakve reakcije i poteze kojim se pokušava destabilizirati BiH. Civilizacijski i ljudski je prihvatiti presude, poštovati žrtve, a ne zločine i zločince. Svi mi imamo razloga biti nezadovoljni određenim stvarima. Nedavno smo imali dženazu žrtvama ratnih zločina u Prijedoru. Kako se osjećaju obitelji žrtava kada znaju da u Prijedoru nije presuđen genocid iako postoje stotine jasnih dokaza, iako imamo Tomašicu kao jednu od najvećih masovnih grobnica?

Dakle, i Bošnjaci i Hrvati su morali prihvatiti i neke presude međunarodnih sudova kojima možda nisu bili zadovoljni, ali nisu se okrenuli negiranju. Sve ovo su pokušaji da se dokaže kako BiH nije funkcionalna niti održiva. Neki će se sjetiti da su prve sjednice Predsjedništva BiH bile održavane u Zemaljskom muzeju, jer predstavnici iz RS nisu htjeli ni ući u zgradu Predsjedništva BiH. Od tada se mnogo toga promijenilo'', podsjeća ministrica Turković.

Naglašava da BiH jeste i bit će još više država u kojoj će svi građani i narodi moći ostvariti svoja prava i živjeti europski.

''Ogroman put smo prošli uz ogromne napore i ulaganje i međunarodne zajednice. Bojim se da peticijama i uvlačenjem cijele političke scene i građana u ovaj proces Dodik želi prenijeti breme i hipoteku genocida, nezakonitog negiranja genocida i slavljenja zločina, na cijeli narod.

Već sam rekla da institucije moraju funkcionirati. Ako je riječ o političkim blokadama i opstrukcijama onda treba podsjetiti da naše pozitivno zakonodavstvo ne predviđa plaćeno odsustvo s ciljem provođenja političkih blokada. Svako odsustvovanje s posla mora biti odobreno, u protivnom slijede konsekvence predviđene zakonom'', upozorava ministrica vanjskih poslova i zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Bisera Tuirković.

U nastavku intervjua komentirala je dolazak novog američkog veleposlanika u BiH Michaela Murphyja i pitanje da li se (ne)očekivano događaju promjene u odnosu međunarodne zajednice prema BiH, prije svega američke administracije prema BiH, u smislu odlučnijeg djelovanja?

Podrška SAD-a

''Sjedinjene Američke Države imaju kontinuitet konstruktivne i snažne podrške građanima BiH, državi i posebno reformskim procesima svih ovih desetljeća. Doprinos veleposlanika Erika Nelsona je također značajan, posebno u teškom vremenu koje je, nadam se iza nas i na tome smo zahvalni. Imali smo i imamo odličnu suradnju, a sigurna sam da će se to nastaviti s dolaskom novog veleposlanika. Administracija predsjednika Bidena je od samog početka pokazala namjere da pokrene taj politički momentum u pravcu rješavanja reformskih čvorova. Imamo nedvosmislene poruke da su SAD spremne pojačati pomoć, političku i svaku drugu.

Najbolji dokaz za to je i donacija 500.000 cjepova protiv koronavirusa koje očekujemo narednih sedmica. Ali, očekivanja moraju biti realna. Imat ćemo podršku, ali reformski put nitko neće proći umjesto nas. Tu će nam trebati kreativnost i upornost i nekih ranijih generacija političara koji su proveli brojne teške i vitalne reforme poput reformi obrane, porezbog, monetarnog sustava, reforme policije'', kaže sugovornica.

S obzirom na brojne diplomatske kontakte nametnulo se pitanje kako njeni sugovornici vide BiH, njenu perspektivu?

''Mislim da je posljednjih mjeseci unutar međunarodne zajednice dozrijeva razumijevanje da je potrebno dovršiti neke ključne reforme kako bi se BiH stavila bespovratno na tračnice koje vode ka članstvu u Europskoj uniji i NATO.

Nitko se ne treba bojati

Rješavanjem pitanja stabilnosti i funkcionalnosti BiH se rješava pitanje, u velikom dijelu, cijele regije. Imam dojam da je upravo taj proces i doveo do ovih negativnih reakcija, zaoštravanja i straha. Ali, nitko ne treba da se boji. Na kraju krajeva, zar svi ne želimo da živimo kao dio Europske unije?'', kaže ministrica Turković.

Ocjenjujući bilateralne odnose u regiji, ministrica Turković je rekla da se osjeti napredak posljednjih godina, ali vjeruje da ti odnosi mogu biti mnogo bolji.

''Nerijetko se primijeti utjecaj neriješenih pitanja i bremenih odnosa između Srbije i Kosova, što često usporava napredak nekih važnih regionalnih inicijativa. Ali, mi smo upućeni jedni na druge i na rješavanje teške zaostavštine koja nam je ostavljena u naslijeđe. Važno je da postoji komunikacija, imali smo odličan sastanak na Brdu kod Kranja gdje smo vrlo otvoreno razgovarali s europskim kolegama. Tu vidim šansu da pokrenemo stvari naprijed'', rekla je na kraju intervjua za Fenu ministrica vanjskih poslova BiH i zamjenica predsjedavajućeg Vijeća ministara BiH Bisera Turković.