U Neumu o ustavu

Tekst članka se nastavlja ispod banera

"Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu" naziv je znanstveno-stručnog skupa s međunarodnim sudjelovanjem koji se danas i sutra održava u Neumu u organizaciji Sveučilišta u Mostaru i Rektorskog zbora Republike Hrvatske.

Znanstveni skup održava se u Grand hotelu Neum, a uvodno predavanje održat će predsjednik Vlade Republike Hrvatske Andrej Plenković.

Sagledavanje pitanja

''U fokusu skupa bit će pitanje ustavnih izmjena te usklađivanje Ustava BiH s međunarodnim i domaćim vrijednostima i standardima kako bi se osigurao daljnji nastavak bh. puta ka euroatlantskim integracijama'', naveli su organizatori.

U tom smislu, konferencija "Europski ustav za BiH" ima za cilj sagledavanje pitanja o Bosni i Hercegovini kao višenacionalnoj državi konstitutivnih i jednakopravnih naroda te "ostalih", u kontekst procesa pristupanja BiH Europskoj uniji, te opće sposobnosti zemlje za provođenje nužnih reformi i ispunjenja europskih standarda. U svemu tome pitanje ustava nameće se kao pitanje svih pitanja, najavili su organizatori.

To u konačnici znači pronalazak odgovora na pitanje kako konstitutivnost i ravnopravnost kao neporecive odrednice ustava BiH pozicionirati u okvire europske pravne stečevine, ustavne prakse i teorije na razini EU i njezinih članica, osobito onih koje u svom uređenju primjenjuju elemente razdiobe vlasti osmišljene s ciljem harmonizacije i upravljanja različitostima.

''S tim u vezi, s posebnom pozornošću analizirat će se europska tradicija federalizma te njezina iskustva u smislu nadilaženja liberalnog-komunitarnog spora, odnosno kreiranja društveno-političkih sustava koji učinkovito štitite individualna i grupna prava'', priopćeno je i navedeno kako će zaključci konferencije poslužiti kao platforma i podloga za politički dijalog predstavnika tri konstitutivna naroda.

Uoči konferencije, čelnik HDZ-a BiH Dragan Čović rekao je kako BiH treba novi, jednostavniji ustav, koji bi bio dogovoren bez miješanja međunarodne zajednice, a da na praktičan način uvažava kolektivitete i specifičnosti zemlje.

Belgija, Švicarska...

Prema njegovim riječima, novi ustav treba jasno definirati što je na razini BiH, a što na razini entiteta i županija u Federaciji BiH, ali se moraju zaštiti i prava svih građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici konstitutivnih naroda.

''Treba nam funkcionalna BiH, racionalno organizirana uz zaštitu svih elemenata koji su obuhvaćeni i presudom po apelaciji ‘Ljubić’. Uvjeren sam da je moguće iznaći takvo rješenje koje će bez problema dobiti dvotrećinsku većinu u Parlamentarnoj skupštini BiH'', istaknuo je Čović.

Rekavši kako je na prethodnim izborima bošnjački narod birao dva člana Predsjedništva BiH, Čović je naglasio da dok god postoje takve težnje, biti će i strahova sva tri konstitutivna naroda da mogu biti prevareni ili preglasani po nekim pitanjima.

''Moramo napraviti strukturu koja će uvažiti ono što imamo u sličnim zemljama kao što su Belgija, Švicarska ili neka druga višenacionalna država u EU. Uvjeren sam da se na tom tragu, jačajući povjerenje, može napraviti iskorak u traženju zajedničkih rješenja koja će zadovoljiti potreba sva tri naroda u BiH'', rekao je Čović za bh. izdanje Večernjeg lista.

Zahvalnost europskog naroda

U svojem obraćanju Zoran Tomić, rektor Sveučilišta u Mostaru, se zahvalio Plenkoviću na svemu što čini za BiH.

''Vaš današnji dolazak u Neum i BiH vjerojatno će od pojedinih političara i medija u Sarajevu biti proglašen miješanjem u unutarnje u BiH. No, što više slušamo te riječi, zahvalnost ovog europskog naroda u BiH tim će biti veća'', poručio je rektor mostarskog Sveučilišta.

Rektor Sveučilišta u Zagrebu Damir Boras, između ostalog, rekao je kako je strateški cilj Hrvatske opstanak i ostanak Hrvata u BiH.

''Da bi se taj cilj ostvario Sveučilište u Zagrebu i Rektorski zbor smatraju de je europski put jedan od bitnih preduvjeta da bi se taj strateški cilj i ostvario'', poručio je Boras.

Zaokruživanje misli

Predsjednik HDZ-a BiH i HNS-a Dragan Čović poručio je kako će skup u Neumu ponuditi neka nova rješenja za BiH kako bi se ubrzao njezin europski put.

''Ovom trećom konferencijom koju organiziramo u suradnji sa Sveučilištem u Mostaru zaokružit ćemo misao koju smo ponudili našim prijateljima u BiH u pokušaju traženja boljih rješenja za modernu, europsku BiH'', kazao je Čović.

Dodao je kako BiH ima jasno definiran put ''koji je zamagljen nesporazumima i međusobnim uvjeravanjima da je BiH samo njihova''.

''Četiri članice bivše države danas su članice NATO saveza ili su na putu da to postanu, četiri članice bivše države su punopravne članice EU ili su na putu otvaranja i zatvaranja poglavlja u pristupnim pregovorima. Ostala je BiH, kako bi mi kazali, kao preslika bivše države u malom, s jednakim iskušenjima i traženjima puta kako je očuvati. Ako to stoji samo na plećima najmalobrojnijeg naroda – hrvatskog naroda, i ako drugi ne žele čuti to što mi govorimo o europskoj budućnost, teško ćemo uspjeti'', poručio je Čović.

Uvodno predavanje na znanstveno-stručnom skupu "Europski ustav za Bosnu i Hercegovinu" održao je hrvatski premijer Andrej Plenković koji je tom prigodom kazao kako se nada da će skup u Neumu polučiti nekim novim idejama i rješenjima problema koji već dugo opterećuju Bosnu i Hercegovinu.

Prijatelj sva tri naroda

''Ono što želim ponoviti kada god dolazim u BiH je da dolazim iz zemlje koja je veliki prijatelj i zagovornik BiH, prijatelj sva tri konstitutivna naroda. To je ključ razumijevanja pozicije Republike Hrvatske u svim našim odnosima prema BiH'', kazao je Plenković.

Dodao je kako je europski i transatlantski put pravi put razvoja, funkcionalnosti, gospodarskog napretka i boljitka za sve građane BiH.

Plenković je istaknuo da je Republika Hrvatska 2015. i 2016. uložila ogromne napore u podupiranju bh. diplomacije kako bi došlo do podnošenja zahtjeva za članstvo BiH u Europskoj uniji.

''To se možda iz današnje perspektive čini rutinski, ali jako dobro znam koliko je Republici Hrvatskoj bilo teško i kompleksno doći u fazu da podnese svoj zahtjev za članstvo, da on bude dobro prihvaćen, jer mnogi taj zahtjev u okviru tadašnje Europske unije s 15 članica nisu oduševljeno prihvaćali'', kazao je hrvatski premijer.

Po njegovim riječima, u slučaju BiH to je bio još i kompleksniji posao s obzirom da je bilo onih koji su smatrali da još nije pravo vrijeme za podnošenje zahtjeva.