U UN-u o BiH – Amerika traži Schmidta, Rusija kritizira

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vijeće sigurnosti UN danas će na sjednici zakazanoj za 16 sati raspravljati o situaciji u BiH, a agencija Srna je objavila kako su Sjedinjene Američke Države su uputile zahtjev da se na sjednici obrati i visoki predstavnik Christian Schmidt.

Kritika Rusije

RTRS navodi kako, u slučaju da se Schmidt želi obratiti, ruska misija traži da to bude na osnovu člana 39. Pravila o radu Vijeća sigurnosti UN-a u ''ličnom svojstvu, jer kao visoki predstavnik nije potvrđen u Vijeću sigurnosti i oni ga u skladu s tim ne priznaju kao visokog predstavnika''.

Srna je objavila kako će Rusija na sjednici ''vjerojatno kritizirati promoviranje nacrta rezolucije o Srebrenici u Općoj skupštini UN kao podrivanje Ustava BiH i odredbi Daytonskog sporazuma''.

''Očekuje se da će Rusija pozvati na član Ustava BiH, prema kojem je tročlano Predsjedništvo BiH odgovorno za provođenje vanjske politike BiH, te naglasiti da Republika Srpska nije dala suglasnost na nacrt rezolucije o Srebrenici'', piše Srna navodeći kako je Rusija je zatražila sjednicu nakon pisma koje je članica Predsjedništva BiH Željka Cvijanović 25. travnja uputila ovom tijelu UN-a, a u kojem ukazuje na zloupotrebe u sferi vanjske politike BiH, uključujući i promoviranje rezolucije o Srebrenici u Općoj skupštini UN.

Destabilizacija BiH

Agencija podsjeća kako je stalni predstavnik Ruske Federacije pri UN, Vasilij Nebenzja, upozorio ranije da bi rezolucija o Srebrebnici mogla destabilizirati BiH i da je Rusija nikada neće podržati kao i da je nacrt teksta rezolucije nespojiv s Daytonskim mirovnim sporazumom, jer jedan od entiteta koji čine državu BiH nikada za to nije dao suglasnost.

U nacrtu se, uz ostalo, traži osuda poricanja genocida u Srebrenici i veličanja odgovornih za ubojstvo oko 8000 bošnjačkih civila u srpnju 1995. godine.

Rusija je 2015. u Vijeću sigurnosti UN-a blokirala usvajanje rezolucije o osudi genocida u Srebrenici koju je predložila Velika Britanija, a podržale su je Sjedinjene Države i zemlje Europske unije.

Pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu (ICJ) masovni zločin u Srebrenici označen je kao genocid koji su počinili pripadnici vojske bosanskih Srba, a Srbija (tada u zajednici s Crnom Gorom) označena je kao odgovorna što nije učinila ništa da se genocid spriječi i da kazni počinitelje.

Za genocid i zločine u Srebrenici pred međunarodnim i sudovima BiH je osuđeno više od 50 osoba na više od 700 godina zatvora.

Tri stranice rezolucije

Portal Detektor navodi kako je dokument napisan na tri stranice. On, kao prvi cilj, predviđa uspostavljanje 11. srpnja kao Međunarodnog dana sjećanja na genocid u Srebrenici počinjen 1995. godine. Usvajanjem rezolucije, sve članice UN-a bile bi pozvane da obilježavaju ovaj dan.

Drugi cilj, navodi portal, jeste bezrezervno osuđivanje svakog poricanja genocida u Srebrenici. U prvi plan tu su stavljene sudski utvrđene činjenice o genocidu, te je naglašena potreba da budu osuđene sve radnje koje veličaju osuđene za ratne zločine, zločine protiv čovječnosti i genocid, uključujući i odgovorne za genocid u Srebrenici. Ovakve akcije u rezoluciji predviđene su kako bi spriječile ponavljanje genocida i revizionizam, odnosnu novu i pogrešnu interpretaciju činjenica o genocidu.

Detektor navodi kako je ''posebno važan dio dokumenta poziv svim državama članicama UN-a da u svoje obrazovne programe uvrste sudski utvrđene činjenice o genocidu''. Ovakve izmjene, navodi Detektor, obrazovnih programa trebale bi biti napravljene kroz posebne aktivnosti prilagođene djeci i mladima.

''Važna napomena koju svi analitičari daju tokom pojašnjavanja detalja rezolucije jeste da u njoj nisu navedene ni Srbija, ni Republika Srpska. Ova napomena je važna jer argument da bi rezolucija osudila srpski narod kao genocidan koriste zagovarači neusvajanja rezolucije, a iz samog Nacrta moguće je vidjeti da takav navod nije točan'', piše Detektor.