Zlatiborka Popov Momčinović za Bljesak.info
Ugraditi principe rodne ravnopravnosti u sve institucije u BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Zlatiborka Popov Momčinović, profesorica je političkih znanosti na Univerzitetu Istočno Sarajevo.
Doktorirala je na Fakultetu političkih nauka u Beogadu i obranila doktorsku disertaciju o ženskom pokretu u BiH. U razgovoru za Bljesak.info, govori o značenju i važnosti Međunarodnog dana žena, borbi za ravnopravnosti žena u BiH, nasilju nad ženama, traumama zbog kojih žrtve desetljećima šute, inicijativi Nisam tražila...
Neka živi "Osmi mart"
Dan žena ima veliki značaj, sjeća nas na borbu naših žena u različitim razdobljima za jednakopravnost, počinje Zlatiborka Popov Momčinović, u intervjuu za Bljesak.info.
"Povezuje nas i s drugim ženama svugdje u svetu koje su se borila za svoja prava i poboljšanje svog položaja. Tu borbu ne smemo nikad zaboraviti s obzirom da se ljudska prava nikad ne poklanjaju, lako ih se oduzima ako ih uzmemo zdravo za gotovo", govori Popov Momčinović.
Na našim prostorima naglašava, najglasnije otpore protiv rata i mržnje koja se širila devedesetih, pružale aktivistice feministkinje koje su jako važan dio kulture sjećanja.
"Sve te oblike otpora treba posmatrati kao deo naše svakodnevnice danas. Ne smemo reducirati ove borbe na današnji dan već ih stalno trebamo imati u vidu", ističe.
U Sarajevu je, podsjeća, primjerice, 8. ožujka 1913. godine, održan skup koji se pretvorio u prosvjed na kojem su žene tražile ekonomsko i političko oslobađanje.
Ovogodišnja proslava Osmog marta protječe u znaku inicijative Nisam tražila koja je osnovana u BiH i gdje je stiglo više od 4 tisuće ispovijesti zlostavljanih žena iz zemalja regije, ali i nekolicine muškaraca.
Zašto žene ne prijavljuju nasilje?
"To je već pokret, iako se dešava u online sferi jer je okupio veliki broj ljudi, naišao na podršku velikog dela progresivne javnosti. Oslanja i na druge bitne inicijatve koje rade ženske organizacije civilnog društva pa se na taj način ostvaruje kontinuitet u borbi a što je jako bitno kada govorimo o pokretu", kazala je. za bljesak.info.
Važna je solidarnost, prepoznavanje u široj javnosti, pa se na osnovu toga, pokreću i konkretne akcije i inicijative u različitim institucijama s ciljem prevencije i suzbijanja rodno zasnovanog nasilja, posebno seksualnog uznemiravanja, na što se američki #MeeToo najviše fokusirao.
Žene šute i trpe nasilje zbog više razloga i uzroka koji su, smatra Popov Momčinović, međusobno isprepleteni i jedni druge pojačavaju.
"Najpre, to je taj patrijarhalni okvir i matrice vrednosti koje stigmatiziraju žrtve odnosno preživele, i na taj način zapravo perpetuiraju pa i podstiču nasilje nad ženama. Nasilje nad ženama je oblik dominacije i tiče se nejednake distribucije moći i njenog održavanja", izjavila je.
Bh. institucije nemaju kapacitet raditi sa ženama žrtvama nasilja
Dio problema predstavljaju, napominje, i nedovoljna kapacitiranost i senzibilitet nadležnih institucija kao što su policija, sudovi, centri za socijalni rad, gdje su žene, u takvim okolnostima zbog nedovoljne institucionalne podrške, sklone odustati od prijave i obeshrabrene su nakani da nasilje prijave.
"Opet, ima nekih pomaka posebno kad je reč o pojačanoj svesti o važnosti suzbijanja nasilja u porodici, to sve ankete u BiH i regiji pokazuju, no opet je problem što se često ne prepoznaje povezanost ovog oblika nasilja nad ženama sa drugim oblicima diskriminacije", istaknula je.
U zemljama na koje se ugledamo, stvari funkcioniraju puno bolje, ali i dalje postoji veliki broj prepreka s obzirom na količinu i intenzitet stereotipa u bh. društvu.
"Postoje varijacije od zemlje do zemlje, posebno kad je reč o Evropi. Najbolja situacija je u skandinavskim zemljama kada govorimo o stepenu prijavljivanja nasilja. Ono što je zasigurno je da je, s obzirom na uređenost tih zemalja, i institucionalna podrška je mnogo bolja i vodi se računa o poštovanju zakona", istaknula je za bljesak.info.
Ugraditi principe rodne ravnopravnosti sve institucije u državi
BiH je, uglavnom, zakone iz svijeta dobro prepisala i u mnogim je stvarima bila prva u regiji.
"I u zakonskim rešenjima je potrebno uneti neke izmene, posebno npr. kada je reč o definiciji silovanja s obzirom da postoje načini da se ono izvrši i bez prinude, a najvažnije je dalje graditi institucionalne kapacitete vezano za primenu zakona", izjavila je.
Potrebno je raditi na podizanju svijesti građana, ugraditi principe rodne ravnopravnosti u sve institucije u skladu sa Zakonom o ravnopravnosti spolova kako bi se stvorila opća klima u društvu u kojoj pitanje položaja žena neće biti sekundarnog značaja ili čega se sjetimo kad je dan žena ili neki stravičan slučaj iz crne kronike.
"Jako je bitno o ovim temama govoriti u okviru vaspitnih i obrazovnih institucija, od vrtića preko škola do fakulteta. Naravno u vrtićima više treba vežbati neke veštine nenasilne komunikacije i sl., i učiti decu od malih nogu da je nasilje uopšte jedna jako negativna pojava. Nasilje u porodici i uopšte nasilje nad ženama je itekako povezano sa ratnim nasiljem i militarizmom i jako je bitno o tome učiti u školama i sticati važne veštine preveniranja", zaključila je.
Odgovarajući na pitanje, koliko činjenica da su građani BiH, snažnih religijskih uvjerenja, utječe na položaj žena, Popov Momčinović, podsjeća na fenomen deklaritivnih vjernika.
