Upravljanje javnim poduzećima: stranka prije struke

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Sarajevskim javnim poduzećima često upravljaju članovi političkih stranaka čija struka i radno iskustvo obično nemaju veze sa poslovima tih poduzeća.

U glavnom gradu Bosne i Hercegovine (BiH)u ljeto 2017. godine temperature su dosezale i do 35 stupnjeva. Sarajlije su teško dolazile do osvježenja. Zbog nedovoljno vode i kvarova na mreži gradski vodovod je i danju i noću isključivao vodu. ''Vodovodom i kanalizacijom'' je tada upravljala skupština ovog poduzeća koju su činili stranački kadrovi i nestručne osobe. Među njima je bila i 28-godišnja Mersiha Duraković koja je imenovana na osnovu lažnog uvjerenja o radnom iskustvu.

''Vodovod i kanalizacija'' je jedno od 14 sarajevskih javnih poduzeća. Polovina ih godinama posluje sa milijunskim gubicima. Poduzećima upravljaju tročlane skupštine čiji je posao da zastupaju interese Kantona Sarajevo (KS), planiraju rad i odlučuju o važnim financijskim pitanjima.

Istraživanje Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) je pokazalo da u skupštinama sjede ljudi koje najčešće postavljaju političke stranke ina taj načinkontrolišu rad poduzeća.Novinari CIN-a su razgovarali sa 28 bivših i sadašnjih članova skupština i većina njih je priznala da su u političkim strankama.

Član Kadrovske komisije Stranke demokratske akcije (SDA) Mirza Čelik kaže da kandidate najprijeu Stranci intervjuišu o radu javnih poduzeća, a nakon toga idu na razgovor u ministarstvo koje''ima svoje pravo da odabere jednog od tih koji su delegirani ispred stranke''.

Obrazovanje i radno iskustvo kandidata često nisu bili u vezi sa djelatnošću poduzeća i obavezama članova skupštine. Tako su gradskim tržnicama upravljali šumarski inženjer i profesor razredne nastave, javnim prevozom vojno lice, isporukom plina pedagog i socijalni radnici, a gradskom čistoćom menadžer sporta.

''Tu su sve politike pale na ispitu i to je imalo jako loše posljedice po društvo. Danas imate u Kantonu Sarajevo poduzeća koja su u katastrofalnom stanju zbog tog lošeg gazdovanja'', kaže premijer KS Elmedin Konaković.

Funkcije za stranačke kadrove

Skupštinu poduzeća čine predsjednik i dva članakoji imaju pravo na naknaduoko 390 KM, odnosno 300 KM. Na javnom natječaju skupštinu bira komisija a imenuje Skupština Kantona.

''Vrlo često su natječaji farsa. (...) Vrlo rijetko se dogodi da na natječaju prođe neki zaslužni – pametan'', kaže Konaković. On objašnjava da se nakon izbora podijelepozicije u javnim poduzećima i onda stranačke kadrovske komisije dostavljaju imena za skupštine.

Članovi Stranke za bolju budućnost (SBB) Zajim Aljićević i Bosanskohercegovačke patriotskestranke(BPS) Safet Baltić su ispričali za CIN kako to izgleda u praksi.

''Ja sam bio na putu i tražili su CV da pošaljemo. Ja sam poslao CV. Slučajno sam saznao da su me predložili'', priča Aljićević kako je dobio poziv iz Stranke za Skupštinu ''Toplana''“. Kaže da je u to vrijeme o ovom poduzeću znao „kao i svi ostali građani“. On je samo mjesec dana nakon imenovanja odlučivao o dvogodišnjem planu poslovanja, planu javnih nabavki te promjeni Statuta poduzeća.

Baltić je uz pomoć prijatelja iz svoje stranke došao u Skupštinu „GRAS-a“: ''Plaća li se to, pitam ga. Kaže plaća se negdje oko 400 maraka, ovako otprilike. Reko' –taman, odlično – rata. Moram kredit da dignem''.

Nakon toga je ušao u skupštinu poduzeća i postao član BPS-a.

Javna županijska poduzeća su 2009. godine prvi put dobila skupštine. Formirane su da štite interese KS kao osnivača poduzeća.

Posljednji potpuni podaci o njihovom poslovanju su iz 2015. godine, kada je sedam poduzeća imaloviše od 63 milijuna maraka gubitka. Drugih sedam ostvarilo je ukupnu dobit nešto veću od pola milijuna.Ova poduzeća pružaju komunalne usluge, upravljaju prirodnim resursima, turističkim potencijalima ijavnomimovinom.

Međutim, političke stranke ne vode računa jesu li stručna sprema i radno iskustvo ljudi koje predlažu za upravu u vezi s radom javnih poduzeća.

Niski kriteriji za odgovorne pozicije

Sredinom 2015. godine u Skupštinu „Parka“ je imenovana magistrica pedagogije Larisa Vlahovljak iz Demokratske fronte (DF). Poduzeće „Park“ je, između ostalog, zaduženo za održavanje zelenih površinau glavnom gradu BiH. Ono upravlja i Zoološkim vrtom „Pionirska dolina“. Posljednjih osam godina ovo poduzeće posluje sa gubitkom.

Vlahovljak za CIN kaže da je do tada volontirala i radila u svojoj struci: ''Ništa specijalno''. Ona tvrdi da je poziv u Skupštinu dobila sa biroa za nezaposlene, a u novinama je vidjela da je imenovana.

''Ljudi su me počeli svi zvati - a nisi ništa pričala. Ljudi, reko', nisam imala pojma'', kaže Vlahovljak koja tada o radu „Parka“ ništa nije znala. ''Kad smo došli, upoznali smo se tako što smo uzeli knjige da sve proučimo i da naučimo''.

Bez radnog iskustva vezanog za poslovanje gradskog prevoza u Skupštinu „GRAS-a“ je imenovan socijalni radnik Denis Hajdarević. On je prethodno radio na televiziji kao grafičar, tonski snimatelj i rukovoditelj naplate takse. Kaže da je na poziciju vjerojatno došao preko kadrovske liste stranke, ali nije htio reći koje. Nije mogao reći zašto su izabrali baš njega.

''To ćete pitati one koji su me izabrali među tim kandidatima. (...) Vjerovatno mi je dobra biografija'',kaže Hajdarević.

''GRAS'' je sarajevsko poduzeće zaduženo za javni prevoz i ima najveće probleme u poslovanju. Dok je Hajdarević bio u Skupštini, poduzeće je bilo u gubitku većem od 27 milijuna maraka. Skupština KS je u svibnju 2017. godine smijenila aktuelnu i uvela prinudnu upravu kao posljednji pokušaj spašavanja poduzeća od stečaja.

Član SDA Alem Avdibašić je ušao u Skupštinu Poljoprivrednog dobra ''Butmir'' zahvaljujući stranci. On je pedagog u osnovnoj glazbenoj i baletskoj školi.

''Stranka pita hoćeš ti da budeš, da te imenujemo na privremenoza vršitelja dužnosti'', prisjeća se Avdibašić i objašnjava da su mu onda rekli koji su problemi u poduzeću i šta treba da radi. Njega je u „Butmir“ pozvao član Kadrovske komisije SDA Mirza Čelik.

Čelik kaže da stranka za praćenje rada poduzeća nekada može bolje iskoristiti pedagoga nego ekonomistu ili pravnika.

Županijska Vlada je odredila da je za članstvo u skupštinama javnih poduzeća potrebna diploma bilo kojeg fakulteta i najmanje tri godine staža u struci. Ranije su postojali precizniji kriteriji prema kojima je struka članova skupštine trebala odgovarati djelatnostima poduzeća. Oni su doneseni 2011. godine i važili su samo tri mjeseca.


Kroz skupštine 14 poduzeća u proteklih osam godina prošlo je 252 ljudi. Novinari CIN-a od nadležnih ministarstava nisu dobili biografije svih kandidata. Ipak, uspjeli su prikupiti biografske podatke za njih 100. Prema tim podacima, najmanje njih 40 ne bi zadovoljili precizne kriterije koji su vrijedili kratko vrijeme.

Bivši i sadašnji članovi Vlade kažu da bi kriteriji trebali biti oštriji, ali promjene nisu predlagali.

''Mene bi pojeli kad bih ja sad zamijenio procedure.(...) I mi sad kažemo - ti ne mogu, nisu stručni - koalicija pada'', kaže Senad Hasanspahić, ministar komunalne privrede i infrastrukture KS u čijoj je nadležnosti sedam komunalnih poduzeća.

Lažnom potvrdom do skupštine poduzeća

Ovo ministarstvo je u proljeće 2016. Godine raspisalo javni oglas za Skupštinu ''Vodovoda i kanalizacije''. Na oglas se prijavila i pravnica Mersiha Duraković. Uz prijavu je dostavila uvjerenje da je tri godine i mjesec dana radila u privatnoj firmi „Tripoli“.Novinari CIN-a su utvrdili da je taj dokument lažan.

Na nepotpisanom uvjerenju je samo jedna rečenica o periodu rada Duraković na administrativnim i pravnim poslovima u firmi.

Na uvjerenju piše da je direktorica „Tripolija“ Hajrija Šeta, ali je ona novinarima CIN-a rekla da taj dokument nije napisala niti je ikada radila sa Mersihom Duraković.

Prema podacima iz sudskog registra, Šeta je bila prokuristica, a direktor „Tripolija“ Mustafa Elbukshi koji kaže da firma nikada nije poslovala te da Mersihu Duraković uopće ne poznaje.
 
Broj telefona, naveden na uvjerenju kao kontakt „Tripolija“, pripada uredu Poreske uprave na Ilidži, a na napisanoj adresi se nalazi porodična kuća. Vlasnica kuće kaže da nikada nije čula za ovu firmu.

Komisiji za izbor članova Skupštine ovaj dokument nije bio sporan i dali su joj maksimalan broj bodova. Adnan Begić, jedan od pet članova Komisije, kaže da oni nisu istražni organ da detaljno provjeravaju sve prijave, ali ponekad zovu bivše poslodavce ako im je nešto sumnjivo.

Duraković je 14 mjeseci bila članica Skupštine „Vodovoda i kanalizacije“. Za to vrijeme nije prisustvovala na više od pola sjednica, ali je redovno dobivala naknadu. Duraković je odbila razgovarati sa novinarima CIN-a.

U njenom mandatu je poduzeće bilo na gubitku skoro 16 milijuna KM. Uz noćne redukcije koje su trajale godinama, građani Sarajeva su sve manje vode imali i tijekom dana.Nakon što Skupština Kantona Sarajevo nije usvojila izvještaj o poslovanju ovog poduzeća, Skupština „Vodovoda i kanalizacije“ je smijenjena u srpnju 2017. godine.

Prije ovog mandata Duraković je 2015. godine bila vršitelj dužnosti člana Skupštine, zajedno sa Teom Teskeredžić. Njih dvije povezuje činjenica da su u skupštine javnih poduzeća došle na osnovu potvrda firmi kojima je rukovodila Hajrija Šeta.

Teskeredžić je nakon angažmana u „Vodovodu“ izabrana u Skupštinu „Pokopa“. U njenoj biografiji pišeda ima dvije godine radnog iskustva u Union banci i firmi „Unis Group“.Kako bi zadovoljila uvjet o trogodišnjem stažu,dodatno je priložilauvjerenje o godini dana rada ufirmi„Josco“u kojoj jeŠeta bila zamjenica direktora.Iako se firma „Josco“ bavila dovođenjem pacijenata iz inostranstva na liječenje u BiH, u uvjerenju je navedeno da Teskeredžić „poznaje propise o radu i poslovanju kantonalnih javnih komunalnih poduzeća“.

Šeta kaže da za Teskeredžić nikada nije čula i da ne zna gdje bi mogao biti pečat kojim je ovjerena potvrda o njenom iskustvu.

''Mi smo imali jednog momka koji je od Mersihe muž i on je nama završavao papirologiju. I on je valjda to iskoristio''.

Broj mobitela koji je naveden na uvjerenju Teskeredžić pripada Dženisu Durakoviću, suprugu Mersihe Duraković.On se nije javljao na pozive novinara.

Tea Teskeredžić kaže da je godinama nezaposlena i da se svakodnevno prijavljuje na natječaje. Unatoč tome, ona kaže da je biografiju pravila „brzinski“ i da zbog toga nije navela firmu u kojoj je stekla godinu dana iskustva. Objasnila je da je već skoro četiri godine nezaposlena, dok u uvjerenju firme „Josco“piše da je tu radila do prije dvije godine.

''Ne znam jeste li vi sudija ili kadija?! Znači, prošlo je. Dala sam im papire, dala sam im sve, prošlo je to'', objašnjava Teskeredžić koja je prije angažmana u Skupštini poduzeća pokušala postati općinska vijećnica. Na lokalnim izborima 2012. godine bila je kandidatkinja Socijaldemokratske partije BiH (SDP),a četiri godine kasnije predstavljala je Bosansku stranku (BOSS). Novinarima je rekla da nije član nijedne političke stranke.

O radu Duraković i Teskeredžić novinari su razgovarali sa Abidom Jusićem, njihovim bivšim kolegom iz Skupštine.''To Vam je primjer kako politiku treba odmaknuti iz toga i kako treba imenovati ljude koji znaju, koji su to radili, koji će dati doprinos da to bude bolje'', kaže on,dodavši da su izborom njih dvije u Skupštinu „pali svi kriteriji”. Jusić je član SDA i u Skupštinu je došao bez natječaja.Smatra da ga je Skupština Kantona izabrala jer su ocijenili da se razumije u ove poslove. On je prije toga bio županijski ministar prostornog uređenja i zaštite okoliša.

Polaganje računa stranci

Sugovornici CIN-a smatraju da je uloga skupštine važna samo u teoriji, dok je u praksi tek formalnost. Ova tijela se koriste da bi stranke preko njih držale pod kontrolom javna poduzeća.O tome svjedoči i član Kadrovske komisije SDA Mirza Čelik. On kaže da kandidate koje njegova stranka delegira u skupštine koristi za praćenje rada poduzeća.

''Mi svako tri mjeseca tražimo izvještaj o svim poduzećima- od skupštine, nadzornog i članova uprave. Onamo gdje smo delegirali, tražimo kompletnu informaciju'', objašnjava on.

S druge strane, zastupnici u Skupštini KS kojima bi skupštine poduzeća direktno trebale odgovarati, teško dolaze do informacija o njihovom radu.

''Pravi uvid ne postoji'', tvrdi zastupnik SDP-a Slaviša Šućur. On kaže da se preko skupština zadovoljavaju interesi stranaka: ''U skupštini vi izaberete upravni odbor. Upravni odbor vodi vrlo važne postupke, on donosi odluke o zapošljavanjima. E, sad, tu dolazimo do onog što sve političke stranke imaju interes da zaposle svoje ljude, da nagrade za određenu lojalnost''.

S tim se slaže i ministar Hasanspahić. On kaže da se stranke bore da dobiju upravljačke strukture u poduzećima:''Kad se provedu izbori i kad se završe, podvlači se crta i pravi se nekakav ratni plijen,u ovom slučaju izborni plijen. Kome šta pripadne, drži pod kontrolom i to je tako“.