Ustavni sud BiH odbacio Komšićevu apelaciju

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavni sud BiH odbio je prijedlog za izricanje privremene mjere i odgodio donošenje odluke o meritumu po zahtjevu člana Predsjedništva BiH Željka Komšića za ocjenu ustavnosti izmjena Ustava FBiH i Izbornog zakona koje je nametnuo visoki predstavnik.

Ustavni sud BiH je na 131. plenarnoj sjednici koja je trajala dva dana odbio prijedlog za izricanje privrmene mjere i odgodio donošenje odluke o zahtjevu Komšića koji se odnosi na izmjene Ustava Federacije BiH i Izbornog zakona koje je visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt namenuto u izbornoj noći 2. listopada.

Schmidtovom odlukom povećan je broj zastupnika u Domu naroda FBiH promjenom broja izaslanika koje imenuju županijske skupštine.

Nametnute odluke, primjenjuju se na rezultate ovogodišnjih Općih izbora, a Komšić smatra da je time visoki predstavnik izvršio i izravan udar na demokraciju u Bosni i Hercegovini, što je obaveza iz Ustava BiH te na taj način je doveo u zabludu sve glasače u njihovoj namjeri da svojim glasom izaberu svoje izabrane predstavnike u zakonodavne organe vlasti koje su željeli, posebno u domove naroda koji se biraju neizravno kroz županijske skupštine.

"U ovom predmetu, u kojem su podnosioci zahtjeva Željko Komšić, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine, i Šefik Džaferović, u vrijeme podnošenja zahtjeva predsjedavajući Predsjedništva Bosne i Hercegovine, zatražili ocjenu ustavnosti odluke visokog predstavnika za Bosnu i Hercegovinu od 2. listopada 2022. godine, Ustavni sud je na ovoj sjednici isključivo razmatrao i odlučivao o zahtjevima podnosilaca za donošenje privremene mjere.

Ustavni sud je odlučio da odbije zahtjeve za donošenje privremene mjere. Prema mišljenju Ustavnog suda, podnositelji zahtjeva nisu jasno naveli, van apstraktne razine, koje vrste nenadoknadive štete bi mogle nastati ako bi osporeni akti ostali na snazi do rješenja spora, niti su dostavili dokaze o opravdanosti svojih zahtjeva. Baš kao što podnositelji zahtjeva pretpostavljaju da bi primjena osporenih akata do rješavanja njihovih zahtjeva mogla imati negativne posljedice po vladavinu prava, moglo bi se tvrditi i suprotno – da bi prihvaćanje zahtjeva podnositelja zahtjeva za donošenje privremene mjere moglo imati negativne posljedice po vladavinu prava", istaknuli su iz Ustavnog suda.

Smatraju da u ovoj fazi ovi argumenti nisu konkretizirani.

"Ipak, na osnovu člana 64.1. Pravila, Ustavni sud može, na vlastitu inicijativu ili na zahtjev podnositelja zahtjeva ili apelanta, odrediti svaku privremenu mjeru za koju smatra da je treba donijeti u interesu stranaka ili pravilnog vođenja postupka, naročito ako to može dovesti do nenadoknadive štete. Sud je svjestan mogućih posljedica da implementacija izbornih rezultata na osnovu osporene odluke visokog predstavnika može dovesti do situacije gdje bi se izbori ili imenovanja morali ponovno razmotriti ako Ustavni sud dođe do konačnog zaključka da odluka visokog predstavnika nije u skladu sa Ustavom. Prema mišljenju Ustavnog suda, to ne stvara nenadoknadivu štetu, zato što se, ipak, može ispraviti", poručili su.