Ustavni sud odbacio apelaciju Željka Komšića

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Ustavni sud BiH odbacio je apelaciju člana Predsjedništva BiH Željka Komšića i ocijenio da su odredbe Zakona o prebivalištu i boravištu državljana BiH iz 2015. godine u skladu s Ustavom BiH.

Osporavani članovi u skladu s Ustavom

Odlučujući o Komšićevom zahtjevu za ocjenu kompatibilnosti određenih članova tog zakona sa pojedinim članovima Ustava BiH u vezi s pravom na slobodu kretanja i prebivališta, Ustavni sud je utvrdio da su osporavani članovi u skladu s Ustavom BiH, navodi se u odluci ove pravosudne institucije objavljenoj na internet strani suda, piše N1.

Ustavni sud je ukazao da je osporenim odredbama jasno reguliran širok spektar dokaza koji su razumni i objektivni za prijavu prebivališta, koji su propisani u javnom interesu i imaju legitiman cilj, kao i “dodatnih” dokaza u postupku provjere prijavljenih državljana s evidentiranim prebivalištem, a što je obaveza nadležnog organa, te se jednako primjenjuju na sve građane BiH.

Ova odluka donesena je na plenarnoj sjednici održanoj elektronskim putem i bit će dostavljena podnositelju zahtjeva u roku od mjesec dana.

Podsjetimo, Komšić je zahtjev za ocjenu ustavnosti/usklađenosti pojedinih odredaba Zakona o prebivalištu i boravištu BiH, koji je donesen 2015. godin, podnio u siječnju ove godine, a u apelaciji je naveo da je ambijent u kojem nečiji imovinski status predstavlja temelj za davanje prava na prebivalište izrazito diskriminatorski.

''Drugačiji zahtjev''

Naveo je da se tako omogućava da gubitkom prebivališta veliki broj građana BiH ostane bez drugih prava koja proizlaze iz prijave prebivališta, kao što je pravo na rad, obrazovanje, zdravstveno i socijalno osiguranje i niz drugih prava, prenijela je ranije Srna.

Također je naveo kako ''nečiji imovinski status ne može biti temelj za utvrđivanje bilo čijih prava i osnovnih sloboda, budući da to nije u skladu s Ustavom BiH, kao ni s Europskom konvencijom o zaštiti ljudskih prava i osnovnih sloboda i čak 15 međunarodnih konvencija koje su dio Ustava BiH''.

Komšić u apelaciji tvrdi da se petogodišnjom "primjenom spornih odredbi Zakona o prebivalištu i boravištu BiH došlo do saznanja da bi veliki broj građana, čiji se broj može mjeriti stotinama tisuća, izgubio ranije stečeno pravo na prebivalište, a time i svoj pravni subjektivitet unutar pravnog sustava BiH, što je nedopustivo".

"Zbog toga je ovaj zahtjev za ocjenu ustavnosti/usklađenosti s Ustavom BiH potpuno drugačiji od onog koji je bio predmet razmatranja na Ustavnom sudu BiH iz 2015. godine, odnosno ovo je potpuno novi zahtjev za ocjenu ustavnosti Zakona o prebivalištu i boravištu BiH, s drugačijim pravnim osnovom i činjeničnim stanjem", kazao je Komšić prilikom podnošenja apelacije.