Večernji list: Bošnjačke stranke traže državicu kao i Srbi

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Nedavno je bošnjački potpredsjednik Republike Srpske (RS) Ramiz Salkić iz bošnjačke Stranke demokratske akcije (SDA) alarmirao javnost da su Bošnjaci diskriminirani u srpskome entitetu jer im se onemogućava zaštita nacionalnih interesa u Vijeću naroda i Ustavnom sudu RS-a te da nisu ravnopravni i konstitutivni, piše Večernji list BiH.

To se, piše Večernjak, odnosi i na broj zaposlenih Bošnjaka u institucijama, probleme u školstvu, povratak... To su posljedice rata, ali i činjenice da umjesto drugog doma Narodne skupštine RS ima Vijeće naroda, svojevrsno parlamentarno tijelo koje može tek uložiti žalbu na neka pitanja iz Narodne skupštine, a o čemu opet odlučuje srpska većina u Ustavnom sudu entiteta.

''Tu diskriminaciju, koju proživljavaju Bošnjaci, ali i Hrvati u RS-u, sada su bošnjačke stranke predložile u Federaciji BiH. Naime, bošnjački SDA, SDP BiH, Demokratska fronta i Savez za bolju budućnost su na sastanku s američkom veleposlanicom Maureen Cormack i visokim predstavnikom EU u BiH Larsom-Gunnarom Wigemarkom predložili ukidanje Doma naroda u FBiH i njegovo pretvaranje u Vijeće naroda, inzistirali su da se pri izboru koriste podaci s popisa iz 1991. godine, da se iz svake županije bira po jedan Hrvat, Srbin i Bošnjak u Dom naroda. U suštini, riječ je o pokušaju preslikavanja pravnog i političkog okvira srpske državice RS-a u život Federacije BiH, koja bi, prema prijedlozima bošnjačkih stranaka, trebala postati bošnjačka državica'', navodi Večernjak.

Sveučilišni profesor Mile Lasić iz Mostara, koji je bio zaposlen u saveznim tijelima u Beogradu početkom 90-ih i svjedočio početku krvavog raspada Jugoslavije, uputio je jučer na Facebooku vrlo upozoravajuću poruku.

''Pa, pobogu, dragi sugrađani, prisjetite se Miloševićeve priče o 'modernoj Federaciji' i njegova razumijevanja nužnosti načela 'jedan čovjek, jedan glas' u višenacionalnoj zemlji, što je i stajalo na prapočetku jugoslavenske nesreće. Nije nikakva tajna da je Milošević pod 'modernom Federacijom' mislio na 'Veliku Srbiju' pa su potom svi slijedili logike modela 'nacija država' - okrupnjavanja i preklapanja teritorijalnoga i nacionalnog, kako bi u konačnici postali mali i nikakvi...''

Lasićeva je poruka, navodi Večernjak, zapravo pokušaj da se na primjeru mini Jugoslavije, kako su i ranije zvali BiH, osvijesti koliko je opasan sustav dominacije.

Hrvatske stranke vrlo su žestoko reagirale na poruke bošnjačke ljevice i desnice o tome da bi u slučaju pokušaja ukidanja Doma naroda trebalo ponovno oživiti Herceg Bosnu, pokrenuti postupak razdruživanja ili pak potpuno blokirati BiH. Nije slučajno, navode novine, da su bošnjačke stranke ''udarile'' na Dom naroda. Riječ je o gornjem domu Parlamenta FBiH koji donosi sve odluke ravnopravno.

Bez Doma naroda, u kojemu Hrvati imaju 17 izaslanika, jednako kao i Bošnjaci i Srbi, ne mogu se izabrati predsjednik ovoga entiteta i Vlada FBiH. S obzirom na to da su Bošnjaci tri puta brojniji, ovo je jedini način zaštite od majorizacije bh. Hrvata.

S druge pak strane, postoji i Zastupnički dom u koji se biraju predstavnici građana. Presudom Ustavnoga suda BiH u predmetu Bože Ljubića zatraženo je da se prestane s praksom izbora lažnih hrvatskih predstavnika i nametanja od Bošnjaka, nego da Dom naroda, ali i druge nacionalno dimenzionirane institucije bira taj narod koji on predstavlja.

Dom naroda je među temeljnim institucijama uspostavljenim Washingtonskim sporazumom 1994. uz posredovanje SAD-a, Hrvatske i Turske, kojim je i zaustavljen hrvatsko-bošnjački rat. Potvrđen je kasnije 1995. kroz Daytonski sporazum. Bilo kakva promjena koja narušava tu ravnotežu izaziva tektonske promjene. Svi su svjesni, pa i domaći političari, kako se BiH mora transformirati na putu prema EU.

To, navodi Večernji list, podrazumijeva i omogućavanje manjinama sudjelovati u izbornom procesu, što traži presuda Suda za ljudska prava u Strasbourgu u predmetu ''Sejdić i Finci''. Ostalo je svega 20-ak dana za dogovor o izmjenama Izbornog zakona, nakon čega će Središnje izborno povjerenstvo raspisati izbore. U slučaju da dogovora ne bude, a po predloženim bošnjačkim rješenjima to više sliči ostvarivanju ratnih ciljeva, jedini izvjesni epilog je da će BiH nakon dvodesetljetne krize krenuti prema kaosu jer neće moći provesti izbore, navodi Večernjak.