Pat pozicija
VIDEO | Ni novi sastanak u Bruxellesu ni usvojeni dokument nisu pomogli BiH
Tekst članka se nastavlja ispod banera
Europska unija je pozdravila novu prekretnicu u odnosima između Europske unije i Bosne i Hercegovine do koje je došlo zahvaljujući odluci Europskog vijeća u prosincu 2022., da se Bosni i Hercegovini dodijeli status zemlje kandidata.
No, izrazila je i ozbiljnu zabrinutost zbog događanja u Republici Srpskoj. Reklo bi se: različite poruke došle su iz Bruxellesa, no ne čudi jer su i različite stavove odnijele bh. delegacije u Bruxelles. U najkraćem reklo bi se - u Bosni i Hercegovini ništa novo.
Pohvale i kritike
Iz Bruxellesa pohvale, ali i kritike. Još jednom smo pokazali da bez obzira na mehanizam koordinacije, opredjeljnost za europski put Bosne i Hercegovine bh. političari ne mogu postići jedinstven stav.
EU napravila je dokument o BiH koji je konsenzusom usvojila i svih 27 članica potpisalo, tri dužnosnika BiH nisu imala jedinstven stav o tome.
Pročitajte još
''Nismo se usuglasili oko stanja u BiH'', kazao je Zukan Helez nakon povratka u Sarajevo.
"Na pojedine dijelove Staša Košarac je imao primjedbe. Ja sam imao određeni pritisak da prihvatim od ove bh delegacije. A to je prije svega stanje i onaj tko je izazvao ove probleme u BiH, a to su odluke NSRS. Izjava dužnosnika Europe, službeni dokument je, četvrti pasus točno dijagnosticira zko je napravio problem u u ovoj trenutnoj krizi, a to je NSRS i Milorad Dodik", kaže ministar obrane BiH.
"Bilo kakve zajedničke izjave gdje se Republika Srska dovodi u negativan kontekst su neprihvatljive i apsolutno je naše stajalište bilo potpuno opravdano da nema potrebe za donošenjem bilo kakve zajedničke izjave pogotovo izjave u kojoj će se RS okvalificirati kao krivac za određene procese", kategoričan je ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH Staša Košarac.
Zabrinutost zbog RS
Iako je u službenom priopćenju EU izrazila ozbiljnu zabrinutost zbog zakonodavnih inicijativa i najava u entitetu Republika Srpska koje su u suprotnosti sa europskim putem Bosne i Hercegovine, uključujući secesionističku retoriku i dovođenje u pitanje ustavnog poretka države, te naglasila da se svi politički lideri moraju uključiti u konstruktivan dijalog kako bi se prioritetno pozabavili unutrašnjim političkim pitanjima, neki su ipak optimistični.
"Ja sam osobno iznijela stav da dijalog u BiH, međusobno uvažavanje, konsenzus i poštivanje ustavnih nadležnosti dovodi do napretka i u ispunjavanju ovih reformskih procesa odnsono ostvarenja cilja ka EU uniji", istaknula je predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto.
"Iskreno govoreći kada čitam ovo, posebno nakon presice Borella i Krišto, izgleda kao da ti ljudi nisu bili na istom sastanku, otprilike mi tako to djeluje. Borell je govorio nešto vrlo ohrabrujuće koliko sam vidio, a onda je na kraju zaključio da ipak, jeste opasna secesija i rekao je znate na koga mislim ali neću imenovati Republiku Srpsku ali zapravo sam rekao za svih. Mi ćemo koristiti ovlasti ako na to budemo prisiljeni ali ne bismo voljeli da ih koristimo. Iz svega je ostao jedan nedorečeni dojam što se dogodilo u Bruxellesu. Imamo i dalje pat poziciju", stava je politički analitičar Dragan Markovina.
Ništa ne iznenađuje
"Uopšte me ne iznenađuje što se dogodilo. To pripada pod svakodnevnicu naše zemlje. Da stagniraju, to je definitivno, u nekim situacijama čak idu unazad, u nekim situacijama čak i nazaduju. U principu loši su od početka, neam volje, opstrukcije su maksimalne, nema jedinstva", ističe politički analitičar iz Banja Luke Mladen Bubonjić.
Ono zbog čega je bh. delegacija otišla u Bruxelles i šta je bh. javnost očekivala samo se dalo naslutiti između redova izjava političara. No, jasno je kriza u BiH nije dovoljno velika da bi se Europska unija odvažila na konkrentije poteze. Sve je opet na domaćim političarima.
"Ni javnosti ali ni političarima u BiH nije jasnije što je to vizija, odnosno put koji EU vidi za BiH. S jedne strane pohvale za urađeno, super. S druge strane neke zanimljive najave o mogućnostima u budućnosti ali s treće strane ostali smo negdje između poruke da odluka o poništavanju odluka Ustavnog suda nema pravnu osnovu i da je za EU u tom smislu neprihvatljiva kao i izmjene krivičnog zakona koji će da smanjuju slobode izražavanja. Ostalo je na tome da bez obzira na sve to za EU to nije teško da promijeni svoju politiku prema BiH", napominje analitičar za europske integracije Adi Ćerimagić.
U ovakvoj situaciji teško je očekivati da bh. političari ubrzano rade na ispunjavanju 14 ključnih prioriteta, prije će na godišnje odmore da ne razmišljaju šta to jesu mogli, a nisu uradili.
A već sljedeći ispit imat će u listopadu kada će ponovno bh. delegacija u Bruxelles.
