Vijeće Europe: Otkriven razlog za dugogodišnju blokadu Grada Mostara?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U dokumentu Kongres za lokalne i regionalne vlasti Vijeća Europe (CoE), koji će u četvrtak održati okrugli stol o Mostaru detaljno se navodi situacija i Mostaru.

Kaže se kako ni bošnjačke ni hrvatske stranke nemaju ozbiljnog razloga da održe izbore koji bi mogli možda promijeniti odnos političkih snaga.

U izvještaju s 37 zaključaka, iznosi se stanje s lokalnom demokracijom u gradu Mostaru i trenutna politička situacija u Mostaru. Donosimo točke koje se odnose na Mostar.

18. Gradu Mostaru dodijeljen je privremeni Statut 1996. godine, na osnovu Daytonskog sporazuma. Statut Grada Mostara konačno je donesen 2004 godine od strane visokog predstavnika Paddy Ashdowna, a lokalni izbori održani su posljednjih put 2008. godine.

19. 2010. godine klub Hrvata u Domu narade Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine pokrenuo je slučaj pred Ustavnim sudom koji se tiče Izbornog zakona, Ustava Bosne i Hercegovine i Statuta Grada Mostara. Sud je ustanovio da je izborni sustav u Mostar diskriminirajući prema glasačima iz središnje zone Mostara – gdje su Hrvati u većini – i da, općenito, sve granice izbornih distrikta u Gradu nisu osiguravale jednakost predstavnika svih građana Grada Mostara. Kao posljedicu toga, Ustavni sud zatražio je od Parlamentarne skupštine BiH da izmijeni Izborni zakon u roku od šest mjeseci nakon objave Odluke u Službenom glasniku.

20. Ipak, imajući u vidu činjenicu kako nisu usvojeni amandmani na Izborni zakon i Statut rada Mostara koji su predloženi od strane Suda, nije bilo moguće provesti lokalne izbore 2012. godine. Ista situacija ponovila se 2016. godine, a Mostar trenutno vodi gradonačelnik Ljubo Bešlić, ali bez Gradskog vijeća. Gradonačelnik se i dalje oslanja na odluku Gradskog vijeća iz 2012. Godine, donesenu prije isteka mandata gradskim vijećnicima. Zbog svega navedenog, Mostar je trenutno blokiran i nalazi se u pat-poziciji u kojoj se ne mogu donositi nikakve odluke ni provesti bilo kakvi urbanistički projekti.

21. Središnje izborno povjerenstvo nema nadležnosti nad izbornim sustavom u Gradu Mostaru jer izmjene Izbornog zakona moraju biti usvojene od strane Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine. Štoviše, kako nije bilo službenog produženja mandata gradonačelniku Ljubi Bešliću poslije 2012. godine, pravni status gradonačelnika Bešlića je nedefiniran, te kao takav pokazuje nedostatak demokratskog legitimiteta.

22. Nepostojanje odgovornosti gradonačelnika Mostara podiže naročito pitanje u kontekstu trenutnog sastava populacije u Gradu Mostaru. Prema popisu stanovništva, koji je urađen 2013. godine, a konačno objavljen 2016. godine, vidljivo je smanjenje broja Srba u Gradu – od 18,% iz 1991. godine do 4,2% 2013, godine. Populacija Hrvata i Bošnjaka je u porastu – 2013. godine zabilježeno je 48,4% Hrvata i 44,2% Bošnjaka. S obzirom da nijedan konstitutivni narod nema većinu, sastav u institucijama Grada Mostara ne bazira se na podjeli pozicija između konstitutivnih naroda kako je to određeno Daytonskim mirovnim sporazumom.

23. Izaslanstvo Kongresa održalo je sastanke na kojima je zaključeno da međusobna suradnja između gradonačelnika Grada Mostara (Hrvat) i pročelnika Odjela za financije u Gradskoj administraciji – koji je državni službenik koji nadgleda provođenje proračuna (Bošnjak) – može biti razlog za dugogodišnju blokadu Grada Mostara, u smislu da nijedna bošnjačka ni hrvatska stranka nemaju pravi razlog da se održe izbori koji bi potencijalno mogli dovesti do promjena u trenutnoj raspodjeli vlasti i polugama kontrole.

24. Nedostatak kontrole nad odlukama koje donosi gradonačelnik i Gradska administracija posebno su zabrinjavajući čimbenici u situacijama kada su te odluke politički kontroverzne. Kongres također naglašava da je odsustvo transparentnosti i donošenju odluka također izravno vezano sa visokim rizikom za postojanje korupcije i drugih zlouporaba, posebice u postupcima javnih nabavki.

25. Ipak, treba uzeti u obzir da je, unatoč nepostojanju Gradskog vijeća već pet godina, općenita situacija u gradu Mostaru, kada su u pitanju infrastrukturni projekti i pružanje osnovnih usluga stanovnicima, prihvatljiva, te da se ista čak i poboljšala u proteklih pet godina.

26. Unatoč slabostima, civilno društvo u Mostaru redovito izražava brigu po pitanju lokalne demokracije u Gradu. Najsvježiji je primjer koalicija lokalnih nevladinih organizacija koje su organizirale inicijativu ''Izaberi Mostar'', koja je provedena 2. listopada 2016. godine, na dan kada su održani izbori u svim ostalim općinama i gradovima u državi. Inicijativa je imala za cilj podići svijest o odsutnosti lokalne demokracije Gradu, posebice među mladim ljudima.