Višegodišnji problem “fantomskih” stranaka - podržava druge kandidate, a ne sebe

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Samo po jednog kandidata ima čak 15 od ukupno 27 stranaka koje sudjeluju na lokalnim izborima u općini Rogatica, a neki od njih na svojim profilima na društvenim mrežama promoviraju drugu stranku. U Zvorniku je čak 40 stranaka sa samo jednim ili dva kandidata na listi. Sugovornici Balkanske istraživačke mreže Bosne i Hercegovine (BIRN BiH) upozoravaju na višegodišnji problem takozvanih “fantomskih” stranaka, čiji cilj u stvarnosti nije pobjeda njihovih kandidata na izborima.

Jedini kandidat političke stranke “Re-balans”, Nikola Lubarda na svom Facebooku ističe obilježja Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) i daje podršku kandidatima ove, a ne stranke čiji je kandidat. On kaže kako je zbog svojih osobnih uvjerenja i prijateljstva s određenim kandidatima odustao od svoje kampanje i lobiranja u svoju korist, “jer je student i ima previše obveza da bi stigao lobirati”.

“Iz tih razloga sam se odlučio za ovu opciju, a i imam legitimno pravo da podržavam određene političke subjekte i ako sam sâm na listi”, kaže Lubarda, dodajući da je otvoren za daljnju komunikaciju putem maila, ali na dodatni upit BIRN-a BiH nije odgovorio do objave teksta.

“Da podržava druge kandidate, a ne sebe? E to je ta zloupotreba. To rade mnoge političke stranke u BiH”, kaže bivši član Centralne izborne komisije (CIK) Vehid Šehić analizirajući podatke do kojih je došao BIRN BiH.

On smatra da se radi o lažnom predstavljanju i da to vodi trgovini mjestima u biračkim odborima.

“Imat ćemo biračke odbore koji će biti faktički svi iz jedne stranke, a službeno će biti iz tri političke stranke”, objašnjava Šehić.

Prema Izbornom zakonu, svaka politička stranka koja predloži barem jednog kandidata na izborima ostvaruje pravo na dobivanje mjesta u biračkom odboru kao i sve druge stranke, bez obzira na brojnost kandidata.

Prema podacima CIK-a, “Zavičajni socijaldemokrati” na izborima 2018. godine u pojedinim općinama nisu osvojili niti po jedan glas. Stranka je ove godine predstavila svoju listu kandidata u čak 26 općina i gradova sa samo po jednim kandidatom, dok su u Drvaru, gdje su i aktivni, predstavili listu od 13 kandidata.

Predsjednik ove stranke Mile Marčeta kaže kako su oni mala stranka i da su na raspolaganju svima koji se jave sa željom da budu na listi i da se “oprobaju” u izbornom ciklusu. Neki kandidati su, kako je rekao Marčeta, i plaćali pozicije na listama.

“S obzirom da sam ja realno mala stranka, ako se neko javi i ako je htio, mnogo je njih davalo po 100 maraka da bude [na izbornoj listi]. Vjerojatno ljudi imaju svoje osobne interese. Meni osbno ne smeta da [ih] ima, kao stranka da je prisutan negdje”, kaže Marčeta.

On kaže kako su se ljudi samoinicijativno javljali njemu s molbom za kandidaturu, kao i da oni samostalno odlučuju o cijelom izbornom procesu u svojoj općini kao kandidati njegove stranke.

“Ja nisam imao potrebu da razmjenjujem biračke odbore. To imaju potrebu ti koji se kandidirju. Odluka za članove biračkih odbora je samo odluka kandidata ispred liste. Da ste vi na mom mjestu, da li biste vi to mogli sve iskontrolirati, tko je gdje postavljen? Takvo je vrijeme, živimo u tome”, zaključio je on.

Fantomske stranke u stvarnim odborima

U Rogatici je za Općinsko vijeće ispred stranke “Zavičajni socijaldemokrati” kandidirala samo Svetlana Cerović. Na jedinom Facebook profilu s ovim imenom iz Rogatice, objavljuju se sadržaji koji pružaju podršku kandidatima SNSD-a. BIRN BiH nije mogao potvrditi da profil vodi kandidatkinja “Zavičajnih socijaldemokrata”, a na pozive na fiksne brojeve članovi obitelji ove kandidatkinje nisu željeli novinarima dati kontakt kako bi zatražili komentar.

Tako je u Rogatici 15 političkih subjekata sa samo jednim kandidatom dobilo pravo za jednak broj mjesta u biračkim odborima, kao i aktivne stranke u Rogatici, od kojih neke imaju po 24 kandidata na izbornim listama.

Članica Općinske izborne komisije Rogatica Darjana Jovičić kaže kako se ove godine kandidirao daleko veći broj političkih subjekata od onih koji su aktivni u svojim općinskim odborima.

“To je za našu općinu strahovito veliki broj. Ne znam, mi možda imamo šest-sedam općinskih odbora koji stvarno rade na našoj općini, a sve ostalo je nama višak”, kaže Jovičić.

Ona kaže kako te stranke ne djeluju u općini Rogatica i pojavljuju se samo pred izbore. To nije nova pojava i ona napominje kako se događaju i u ranijih nekoliko izbornih procesa. Iako se radi o strankama koje nisu aktivne, kako kaže Jovičić, one imaju “potpuno jednaka prava”.

“Imaju pravo da sudjeluju u pozicijama za biračke odbore, isto tako imaju pravo da podnesu prijavu za akreditaciju promatrača. Nama je potpuno nebitno ima li lista 24 ili jednog kandidata”, kaže ova članica Općinske izborne komisije Rogatica.

Predsjednik “Zavičajnih socijaldemokrata” Marčeta kaže kako osobno ne poznaje sve kandidate i da ne zna kako oni vode svoju kampanju.

“Da vam kažem nešto, ako ona promovira načelnika, onda bi možda to bilo u redu, šta drugo radi, ne znam, niti koliko su to točne informacije. Morate znati da je to generalno tako. Kome se što dopada, tko je u drugoj političkoj stranci, ili blizak nekoj”, kaže Marčeta.

Još nekoliko kandidata iz Rogatice pruža podršku lokalnom SNSD-u. Miodrag Kokošar jedini je član za Općinsko vijeće ispred političke opcije “Krug”, a Nikolina Sokolović jedina kandidatkinja “Pokreta volimo Srpsku” u Rogatici. Jedina dva profila s ovim imenima u Rogatici također pružaju podršku kandidatima SNSD-a. BIRN BiH nije uspio dobiti komentare Kokošara i Sokolović i tako potvrditi da oni vode profile na Facebooku.

Dario Jovanović iz Koalicije za slobodne i poštene izbore “Pod lupom” objasnio je u ranijem razgovoru za BIRN BiH da je fenomen neaktivnih stranaka sa samo jednim kadidatom poznat i vrlo aktuelan na izborima, te da se koristi uglavnom za trgovinu mjestima u biračkim odborima.

On smatra da su to “fantomske” političke stranke koje nisu aktivne na području općine ili grada u kojem se kandidiraju i da služe samo za direktnu trgovinu mjestima u biračkim odborima, kako bi neka od drugih stranaka dobila više ili sva mjesta u biračkim odborima.

“Ponekad se pojavljuju fantomski kandidati, neovisni kandidati, novi politički subjekti koji, ustvari, nisu prave političke stranke ili nisu u izbornoj utrci s ciljem osvajanja glasova, već se tu pojavljuju kao ekspoziture određenih drugih političkih stranaka. Samo zato da bi dobili više mjesta u biračkim odborima”, objašnjava Jovanović.

On kaže kako je ovaj fenomen prisutan zbog političke koristi za koju se odlučuju politički subjekti, ali i zbog direktne zarade.

“Kada dobijete mjesto u biračkim odborima i kada želite da ih prodate, onda možete vršiti nešto što je nezakonito de facto u zakonu, a to je trgovina mjestima u biračkim odborima, i na taj način sebi priskrbiti ogroman novac”, zaključuje on i dodaje kako saznanja Koalicije pokazuju da mjesto u biračkom odboru može “koštati” i do 2.000 KM.

Zbog ovog mehanizma na koji se odlučuju političke stranke, one uspijevaju osigurati većinu u biračkim odborima i tako manipulirati izbornim procesom, smatra Jovanović.

Vehid Šehić ističe da su sve stranke ovjerene od Središnjeg izbornog povjerenstva, ali da je činjenica da se taj proces zloupotrebljava od određenog dijela političkih stranaka i nezavisnih kandidata.

“Praveći analizu, i mi smo, kao i vi, utvrdili da stranke imaju samo po jednog kandidata. Oni to isključivo rade kako bi se trgovalo mjestima u biračkim odborima”, smatra Šehić.

Zvornik – grad s velikim brojem izbornih nepravilnosti

U Zvorniku je za lokalne izbore 2020. godine prijavljeno ukupno 77 političkih subjekata, od kojih je čak 40 političkih stranaka prijavilo samo po jednog ili dva kandidata, dok je 17 osoba prijavljeno kao nezavisni kandidati.

BIRN BiH nije za stranačke kandidate mogao pronaći dostupne informacije da vode predizbornu kampanju kako bi dobili mandate.

“Ja sam ranije, dok sam bio u Izbornoj komisiji, pravio analizu nezavisnih kandidata u jednoj općini – njih je bilo 11, od tih 11 je samo jedan dobio jedan glas. Ostalih deset nisu glasali za sebe, jer su očigledno bili u drugim političkim strankama”, kaže Šehić.

BIRN BiH je ranije pisao o trgovini mjestima u biračkim odborima u Zvorniku, kada je aktivista i član SNSD-a Milomir Milošević delegiran u birački odbor ispred političke stranke Pokret demokratske akcije (PDA) u zvorničkom mjestu Jasenica.

Za Jovanovića je Zvornik grad s najviše prijavljenih izbornih nepravilnosti i grad u kojem promatrači Koalicije “Pod lupom” imaju najviše problema pri nadgledanju izbornog procesa.

“Zvornik je općina i grad gdje su poslije rata u potpunosti poništeni izbori sredinom 2000. godine i ponovo održani, Zvornik je grad za koji smo mi tražili da se ponište izbori na svim biračkim mjestima za zadnje opće izbore 2018. godine”, kaže Jovanović.

U Službenom glasniku Republike Srpske objavljeno je da je stranka “Re-balans” osnovana 9. ožujka 2020. godine, a u sudski registar je upisana 6. travnja, sa sjedištem u Doboju. Njen predsjednik je Željko Novaković. Za lokalne izbore 2020. godine ova stranka se prijavila u 34 općine i grada, stavljajući u 33 općine i grada po jednog kandidata na listama, dok su u Bratuncu prijavili dva kandidata. BIRN BiH nije mogao na internetu naći vidljive kampanje ovih kandidata.

Novaković je na poziv BIRN-a BiH rekao da će se javiti naknadno jer je u vožnji, ali nakon toga nije odgovarao na pozive i poruke za komentar.

“Pokret volimo Srpsku” je formalno registriran krajem 2019. godine, te ove godine prvi put sudjeluje u lokalnim izborima. Tako je Pokret u Nevesinju ove godine predstavio 26 kandidata, u Berkovićima sedam, dok je u svih ostalih 28 općina i gradova predstavio po samo jednog kandidata.

Politička stranka “Krug” ove godine predlaže po jednog svog kandidata za lokalna vijeća u 31 općini i gradu.

Osim njih, u BiH je aktivno na deseci političkih stranaka koje na listama imaju uglavnom po jednog kandidata.

Šehić kaže kako je ranije predlagao da se na izbore u određenim izbornim jedinicama mogu prijaviti samo politički subjekti koji najmanje godinu dana imaju odbor u toj općini.

Time bi se, kako on smatra, izbjegla masovna prijavljivanja stranaka sa samo jednim kandidatom.

“To treba mijenjati u narednoj godini da bi se zloupotrebe spriječile, jer dolazimo u situaciju da se krši Izborni zakon BiH. Mi ćemo imati formalno da su iz tri stranke u biračkom odboru, a bit će svi iz jedne stranke. Izborni zakon je jasan da u biračkom odboru može biti samo jedan član ispred jednog političkog subjekta”, zaključuje on