Vlada RS pisala UN-u: Srebrenica se dogodila nakon etničkog čišćenja Srba

Tekst članka se nastavlja ispod banera

Vlada Republike Srpske je uz 31. izvještaj Vijeću sigurnosti Ujedinjenih naroda dostavila i zaključke Međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u razdoblju 1992-1995. godine, objavila je Vlada RS.

Kako se navodi u priopćenju Vlade RS, u izvještaju je, ''nakon temeljne istrage, utvrđeno da su ubojstva u Srebrenici 1995. godine bila ratni zločin, ali da se nije dogodio, niti pojedinačni zločin genocida, niti genocid uopće''.

Zanemarene žrtve

Riječ je, navodi se, o poglavlju 11 Izvještaja Međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji u razdoblju 1992-1995. godina.

"Izvještaj je sastavljen na osnovu znanstvene metodologije od eminentnih stručnjaka svjetskog ranga iz svojih oblasti s prestižnih sveučilišta i instituta, na čelu s izraelskim povjesničarom Gideonom Greifom, koji je profesor na Sveučilištu u Teksasu i jedan od vodećih istraživača Holokausta u svijetu, dok su ostali članovi Komisije bili istaknuti akademici iz SAD, Јapana, Australije, Nigerije, Italije, Srbije i Njemačke", priopćeno je iz Vlade Republike Srpske.

U izvještaju je navedeno da je zločin u Srebrenici 1995. godine ''uslijedio nakon etničkog čišćenja te regije od muslimanske-bošnjačke vojske, u kojem su na stotine srpske djece, žena i staraca namjerno mučene i ubijene''.

"Srpski narod doživio je strašne zločine na ovom području, što je potpuno zanemareno, već postoje namjere da se prikaže da su bošnjačke žrtve u Srebrenici jedine žrtve", navodi se.

Povijesni aspekt

Ističe se da srebreničku regiju, odnosno Srednje Podrinje, ''s povijesnog aspekta nije moguće promatrati u svjetlu događaja iz srpnja 1995. godine, jer kako se može vidjeti iz izvještaja, sukobi između Srba i muslimana u Srednjem Podrinju započeli su travnja 1992. godine, a početkom svibnja intenzivirale su se napadačke aktivnosti muslimanskih oružanih snaga na području općine Srebrenica, koje su započele sustavnu kampanju etničkog čišćenja srpskih sela u okolini Srebrenice, s ciljem zauzimanja Bratunca i presijecanja Republike Srpske na dva dijela. Kako je opisano u izvještaju, jedno od većih srpskih sela u Srebrenici, Podravanje, napadnuto je 24. rujna, kada je ubijen 31 civil i pripadnik seoskih straža, nekoliko ih je zarobljeno, a selo je spaljeno. Srpsko selo Fakovići u općini Bratunac, spaljeno je 5. listopada, a ubijeno je 28 civila i pripadnika seoskih straža, od čega 12 žena'', navodi se.

Ograničen pogled Haaga

Dodaje se kako se u ''veoma opširnom izvještaju'', između ostalog, navodi da, ''kada se govori o pojmu genocida u kontekstu dešavanja u srebreničkoj regiji i presudama Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSЈ-a), neosporno treba kritički promatrati činjenicu da je Tribunal imao suviše ograničen pogled na događaje iz srpnja 1995. godine. MKSЈ nije raspravljao o raznim motivima poput onog da je i srpska strana ponudila razmjenu Srebrenice i Žepe za teritoriju pod kontrolom Srba u i oko Sarajeva, nije se osvrnuo ni na konstantnu vojnu prijetnju koju je predstavljala 28. divizija tzv. Armije RBiH koja je bila stacionirana u Srebrenici u trenutku demilitarizacije od 1993. godine''.

Nakon ''temeljne istrage Nezavisne međunarodne komisije za istraživanje stradanja svih naroda u srebreničkoj regiji'' u periodu 1992-1995. godine, zaključuje se da se ''u Srebrenici nije dogodio, niti pojedinačni zločin genocida, niti genocid uopće''.

''Iako Komisija ne smatra ubojstva koja su se dogodila oko Srebrenice genocidom, ona u uvažava činjenicu da su tisuće ljudi (uglavnom ratnih zarobljenika) ubijene i da odgovorne za ove zločine treba kazniti. Svako licitiranje brojkama veoma dehumanizirajuće za sve žrtve svih naroda, jer su tu radi o ljudskim životima i sudbinama u ratu i da su brojke u ovom slučaju navedene isključivo za potrebe znanstvenog istraživanja bez želje da se bilo koja žrtva negira ili ponizi", zaključeno je u izvještaju.

Sjednica o BiH

Sjednica Vijeća sigurnosti UN-a o situaciji u Bosni i Hercegovini zakazana je za srijedu, 15. svibnja, navedeno je na internetskim stranicama te organizacije.

Prethodna, vanredna sjednica o BiH, održana je 30. travnja, a zakazana je bila na zahtjev predstavnika Rusije kako bi upozorili da je BiH na rubu oružanog sukoba.

Vlada Republike Srpske ranije je dostavila Vijeću sigurnosti UN Izvještaj o situaciji u BiH, s posebnim osvrtom na posljedice koje bi imalo eventualno usvajanje rezolucije o Srebrenici, koja je Općoj skupštini dostavljena bez suglasnosti sva tri konstitutivna naroda u BIH.  

Inače, redovne sjednice Vijeća sigurnosti UN-a o stanju u BiH održavaju se dva puta godišnje.