Zanima li koga?
Vlasti ni na vidiku: Nitko ne zna kad će HNŽ dobiti novu vladu
Tekst članka se nastavlja ispod banera
''Glasovanje proteklih dana u federalnom Parlamentu pokazalo je da aktualna entitetska vlada ne uživa povjerenje dosadašnje parlamentarne većine te da je u životu održava samo činjenica da trenutačno nije moguće dogovoriti formiranje nove većine, a time i nove Vlade Federacije BiH'', piše Večernji list BiH.
Novine pišu kako su nova iskušenja pred Vladom jer ulazimo u još jednu fazu pandemije koronavirusa, jer se priprema proračun za sljedeću godinu te mjere za pomoć ekonomiji.
Pročitajte još
''Kako trenutačno stvari izgledaju, Vlada ne može računati na potporu Parlamenta. Situacija nije puno bolja ni na državnoj razini. Malo koji prijedlog Vijeća ministara nailazi na potporu u Parlamentarnoj skupštini BiH, a ni odnosi unutar samog Vijeća nisu idealni'', piše Večernjak navodeći kako se ''na prste jedne ruke mogu nabrojiti uspješne akcije državne Vlade u proteklih nekoliko mjeseci''.
Većina u Parlamentu formalno postoji, ali brojni su primjeri pokazali da glasovanje ovisi o slučaju i da se tako sklapaju i ad hoc većine.
Zanimljivo je, navodi Večernji list, stanje i kada je u pitanju izvršna vlast u županijama. Dvije županije do danas, dakle dvije godine od održanih izbora, još nisu dobile nove vlade. Takav je slučaj u Hercegovačko-neretvanskoj i Hercegbosanskoj županiji.
U HNŽ-u je to prvenstveno problem odnosa HDZ-a i SDA, kao dominantnih nacionalnih stranaka u županijskom parlamentu.
''Jasno je da se i tu prelamaju ukupni odnosi dviju stranki, koji su odavno vrlo loši. Nitko zapravo ne može ni pretpostaviti hoće li i kada HNŽ dobiti novu vladu. Činjenica je da bi njezina stranačka pa možda i kadrovska struktura vjerojatno bila slična sadašnjoj'', tvrdi Večernjak.
U Hercegbosanskoj županiji je, prema novinama, ''glavni kamen spoticanja odnos između livanjske i tomislavgradske frakcije u HDZ-u''.
''Središnjica je pokušala razriješiti situaciju tako što je isključila iz članstva neposlušne čelnike tomislavgradskog odbora stranke. No, ni pokušaji HDZ-a, a ni disidenata iz te stranke da stvore novu parlamentarnu većinu za sada su bez rezultata'', navode novine.
I dok HNŽ i HBŽ nisu uspjeli od izbora formirati ni jednu, u Sarajevu se priprema uspostava treće vlade u ovom mandatu.
Rezultat je to, navodi se u tekstu, previranja na bošnjačkoj političkoj sceni, uključujući najnoviji sukob u SDA i isključenje utjecajnog Aljoša Čampare iz stranke. Upravo uz njegovu pomoć oporba je prikupila 18 nužnih glasova za smjenu SDA - SBB - DF Vlade Sarajevske županije.
Definitivnu smjenu sadašnje i imenovanje nove vlade, koju će činiti SDP, NiP, NS i NBL, najavljuju odmah nakon lokalnih izbora.
Predizborna kampanja SDA je u problemima da sačuva vlast i u Tuzlanskoj županiji, tvrdi Večernji list navodeći kako je, osim što je aktualnoj vladi osporena ustavnost, jer u njezinu sastavu nema ni jednog Hrvata, sad upitna i parlamentarna većina koja je podržava.
''SBB je pomogao oporbi u smjeni dvaju županijskih ministara, a zanimljivo da je za smjenu kolega iz Stranke za BiH i Socijaldemokrata (SD) bio i jedan zastupnik SDA. Time je uzdrmana i parlamentarna većina u županiji koja je posebno važna za bošnjačke stranke. Zbog zahlađenja u odnosima SDA i SBB-a, ali i zahuktale predizborne kampanje, pitanje je što će biti i s Vladom Zeničko-dobojske županije, a vrlo nestabilne su i Vlada Unsko-sanske i Bosanskopodrinjske županije'', navodi Večernjak.
Dodaje se kako Vlada Srednjobosanske županije također ovisi o odnosu HDZ-a i SDA, dok jedine dvije županijske vlade koje funkcioniraju bez ozbiljnijih potresa i kriza su one u Posavskoj i Zapadnohercegovačkoj županiji, gdje HDZ BiH ima komotnu parlamentarnu većinu. Prilično stabilna je i Vlada Republike Srpske, iako su ponovno aktualizirane nesuglasice među ključnim koalicijskim partnerima u ovom entitetu – Dodikova SNSD-a i DNS-a, koji vodi Nenad Nešić, zaključuje list.
