Mostar: Što je 'ključ za razumijevanje' državnog i političkog ustroja?

Tekst članka se nastavlja ispod banera

U povodu 25. obljetnice Daytonskog sporazuma u petak je u Mostaru održana prva panel diskusija pod nazivom "Konstitutivnost naroda kao temeljno načelo Ustava BiH i Daytonskog sporazuma".

Tom prigodom u izjavi za medije predsjednik Skupštine i član Stručnog tima Instituta za društveno-politička istraživanja (IDPI) Mostar Ivan Vukoja kazao je kako se s pravom može reći kako je konstitutivnost triju naroda ključ za razumijevanje ne samo Ustava BiH nego i cjelokupnog mirovnog Daytonskog sporazuma odnosno kompletnog državnog i političkog ustroja u BiH.

Po njegovim riječima, da je to tako potvrdio je i Ustavni sud BiH svojom odlukom iz 2000. godine kada je izrijekom odredio konstitutivnost tri naroda kao temeljno načelo Ustava BiH ali s tim temeljnim načelom konstitutivnosti trebala bi biti usklađena i sva druga ustavna načela kao i svi zakoni koji operacioniziraju to načelo konstitutivnosti.

U prvom redu to je Izborni zakon BiH, pojašnjava Vukoja.

''Znači Izborni zakon BiH mora osigurati konstitutivnost tri naroda, a u praksi ako hoćemo još dodatno pojasniti taj pojam konstitutivnosti možemo reći da se on sastoji od 2 segmenta. Prvi je legitimitet zastupanja konstitutivnih naroda, a drugi je jednakopravnost konstitutivnih naroda'',  kazao je Vukoja.

Smatra to da ako nema legitimiteta zastupanja, ako svaki narod nije u mogućnosti i ako mu nije osigurano da samostalno i slobodno bira svoje političke zastupnike u ona tijela vlasti koja je Ustav BiH namijenio zastupanju konstitutivnih naroda, onda za takav narod ne možemo reći da je on konstitutivan.

''Isto tako, ako nije jednakopravan onda nije ni konstitutivan. Negiranje načela konstitutivnosti sa sobom povlači i negiranje i Ustava BiH i Daytonskog mirovnog sporazuma'', kazao je Vukoja.

Analitičar Milan Sitarski smatra kako je prošlo 25 godina od kada smo dobili jedan od, kako je kazao, najoriginalnijih Ustava u komparativnoj praksi ustavnosti te kako je on bio namijenjen da akomodira izrazite identitetske razlike unutar BiH na način koji je specifičan za federalistički konsocijacijske zemlje.

Po njegovim riječima, nažalost zadnjih 10 godina ispunjeno je kroničnim turbulencijama i krizama. Istaknuo je kako se radi o sustavnim krizama u BiH, u njezinom političkom životu, a koje proističu upravo iz negiranja te konsocijacijske federalističke strukture i karaktera Ustava BiH.

''Imam utisak da se to radi planski i da je pojedinim političkim snagama, prije svega iz okvira većinskog naroda u BiH i oni u tome imaju podršku međunarodnih faktora. Kao da im je cilj da praktički bez procedure predviđene za promjenu Ustava promijene karakter BiH tako da konsocijacijski federalnu državu pretvore u unitarnu državu ili da komponente unitarizma pojačaju do maksimuma koliko je to moguće'', kazao je Sitarski.

On tvrdi kako je to je nemoguće jer su ustavna temeljna načela vrlo jasna.

''Doduše neke odredbe, tehničko operativne, su ostale nedorečene tako da te snage i njihovi pomagači pokušavaju praktično iskoristiti dvosmislena mjesta u Ustavu i njegove članove'', kazao je, između ostalog Sitarski.

Istaknuo je kako nitko u BiH ne traži da se ona pretvori u konfederaciju naroda jer nitko nije tražio ukidanje onih drugih organa vlasti.

''Nitko nije tražio ni iz reda Srba ni iz reda Hrvata niti bilo tko da se ukinu zastupnički domovi koji se biraju po načelu jedan čovjek jedan glas i tako će i ostati'', kazao je Sitarski dodavši kako jedino što traže predstavnici Hrvata i Srba je to da se u domovima naroda i u Predsjedništvu BiH osigura legitimno predstavljanje.